Logo
Printaj ovu stranu

Da li je vlast zadužila građane BiH 'do grla'?

Da li je vlast zadužila građane BiH 'do grla'?

Međunarodni monetarni fond (MMF) neće isplatiti narednu tranšu aranžmana Bosni i Hercegovini jer su bh. vlasti donijele mjere koje nisu bile dogovorene u pismu namjere sa ovom međunarodnom finansijskom institucijom.

IZVOR: RSE

Zbog odluke da Republika Srpska poveća plate u javnom i privatnom sektoru, a Federacija BiH poveća beneficije za ratne veterane, Bosna i Hercegovina je ostala bez 75 miliona eura.

Entitetske vlade ovakve odluke su donijele uprkos tome što su potpisale dokument u kojem su dale pristanak da neće biti povećanja plata u javnom sektoru, ali i promjena koja se odnose na socijalna i sva druga izdvajanja iz budžeta, bez da se konsultuju sa MMF-om.

Ekonomski analitičari ocjenjuju kako se ovakve odluke dovode u vezu sa izborima u oktobru i procjenom entitetskih vlasti kako će im to obezbijediti socijalni mir i glasove na biračkim mjestima.

Aleksa Milojević, ekonomski analitičar, ocjenjuje da se radi o predizbornom triku, jer novca nema za trajna povećanja ovim kategorijama stanovništva.

"Ovo što su vlade izdvojile novac za ratne veterane i javni sektor će im višestruko uzeti nakon izbora zbog toga što novaca nema, i ovo je dio predizborne kampanje kojeg će narod skupo platiti, kroz povećanje poreza ili cijena", ističe Milojević.

Za Antu Domazeta, profesora na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, ugrožavanje aranžmana sa MMF-om nanosi mnogo veću štetu nego što je tranša od 75 miliona eura.

Profesor Domazet smatra kako aranžman sa ovom međunarodnom finansijskom institucijom za Bosnu i Hercegovinu znači povjerenje poslovne i finansijske javnosti u zemlji i svijetu.

"Svako ko kaže da će naći izvore sredstava negdje drugo je kratkovid. Najvažnija stvar je štititi aranžman sa MMF-om kao dokaz da je Bosna i Hercegovina na kursu reformi i kao osnovu povjerenja međunarodne javnosti", poručuje Domazet.

Domazet: Aranžman znači povjerenje
Domazet: Aranžman znači povjerenje

Aranžman MMF-a, kako ističu iz ove finansijske institucije, i dalje važi i produžen je do ljeta 2020. godine. No, navode i kako ih najviše plaši da će zbog dvije mjere entitetskih vlada, donesenih mimo pisma namjere, doći do moguće korupcije.

"Ono što su vaše vlasti potpisale u pismu namjere je smanjenje javnih troškova. Oni su preuzeli obavezu da će veliki dio dodatnih prihoda usmjeriti u investicije i obrazovanje, a manje u potrošnju. Ovo što se desilo nije u skladu s tim. Dalje možemo ići tek kada naša misija obavi detaljne razgovore o novonastalim okolnostima", kazao je u intervju za banjalučke Nezavisne novine Francisko Parodi, stalni predstavnik MMF-a u BiH.

Sa ovakvim stavom se slaže i ekonomski analitičar Admir Čavalić, sa tuzlanskog Ekonomskog fakulteta. Prema njegovim riječima, mjere entitetskih vlada spadaju u sferu politike, a ne ekonomije.

"Ove mjere narušavaju povjerenje kod MMF-a u smislu da će sljedeće entitetske vlade moći kontrolisati efekte datih mjera. Povećanje nadnica sa jedne strane, i novog zakona o borcima, sa druge strane, se ne može dešavati u jeku predizborne kampanje", navodi Čavalić.

 

Međunarodni monetarni fond je poručio da će o dodjeli novca razgovarati nakon što prođu izbori i bude formirana nova vlast u Bosni i Hercegovini.

U maju ove godine Vijeće ministara BiH je usvojilo informaciju Ministarstva finansija i trezora prema kojoj je javni dug do kraja 2017. smanjen za više od šest posto u odnosu na godinu ranije.

No, najveći dio duga se koristi za popunjavanje budžetskih deficita, a ne za unapređenje ekonomije i stvaranje novih radnih mjesta.

Copyright © 2015. BH Magazin Developed by Senoworks Ent. All Rights Reserved.