TL PreporuciBanner 670x90 Animated 15.02

Hahnovo pismo ukora BiH i posljedice

  • Objavljeno u BiH
Istaknuto Hahnovo pismo ukora BiH i posljedice

Iako neki bh. političari konstantno ponavljaju kako će BiH 2018. dobiti kandidatski status za  članstvo u Evropskoj uniji i da je to sasvim realno očekivanje, strani političari i analitičari su po tom pitanju mnogo pesmističniji.

HARUN CERO

ALJAZEERA BALKANS

Tako je ministar vanjskih poslova Slovačke i nekadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Miroslav Lajčak kazao kako ne vidi ovu balkansku državu kao kandidata za članstvo u EU-u u slijedećoj godini.

Lajčak je potcrtao kako se u EU ne ulazi uz pomoć Bonskih ovlaštenja ili sankcija, te da je Samit u Trstu pokazao da Bosna i Hercegovina sama od sebe pravi taoca.

Mile Lasić, profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, smatra da nije realno očekivati da BiH dobije status kandidata u 2018., ali da je i tako nešto moguće.

“Morali bi u BiH političari, akademska zajdnica, mediji i javnost biti drugačiji nego što jesu - neobaviješteni, licemjerni, jadni i nikakvi“, jasan je Lasić.

'BiH putuje u svoju predpolitičku prošlost'

Po njemu je BiH već davno izgubila samu sebe, a nije ni nalik nije na zemlju prije rata u kojoj su se građani svih nacija međusobno poštovali i uvažavali.

“Godina manje ili više, kad posrnite strmoglavo u duboku prošlost i nije tako važna. Uostalom, BiH i ne putuje u neizvjesnu budućnost, nego u svoju predpolitičku prošlost!“, jasan je on.

S obzirom na to da Vijeće ministara od konflikta oko revizije tužbe protiv Srbije za genocid radi u "tehničkom mandatu", ističe politički analitičar Bodo Weber, i na svježu najavu Saveza za bolju budućnost BiH (SBB) da će izaći iz vlasti na državnom nivou te u Federaciji, te da nije nerealan scenarij bezvlašća do izbora iduće godine, dobijanje status kandidata, koji već dosad izgledao dosta nevjerojatan, konačno čini potpuno nerealnim.

“Ako se ne varam, radne grupe unutar Mehanizma koordinacije su se konačno konstituirale. One sada moraju složiti odgovore sva tri nivoa vlasti na nekoliko hiljada pitanja iz upitnika Evropske komisije u zajedničke odgovore BiH. To prvenstveno znači da se u onim ključnim pitanjima koji se tiču karaktera države, gdje se politički lideri ne slažu, moraju dogovoriti da napišu odgovor da ne postoji zajednički stav. U najoptimističnijem scenariju to se može desiti do kraja ove godine. Onda će Komisija prostudirati odgovore BiH, te poslati dodatnih nekoliko stotina pitanja radi traženja dodatnih pojašnjenja. Ako vlasti BiH uspiju da pošalju dodatne odgovore do ljeta 2018, tada bi BiH mogla dobiti status kandidata na jesen 2018. Ali kao što sam već rekao, to je najnerealniji scenario s obzirom na trenutnu političku dinamiku i nadolazeće izbore“, kaže Weber.

Nedobijanjem statusa kandidata, kaže on, BiH ne gubi ništa.

Najrealniji paralelni krah svih reformskih poduhvata

Zemlja je po njemu na gubitku zbog blokade reformske politike i to u pristupu EU fondovima, a kao primjer navodi ne pristupanje BiH Transportnoj zajednici Jugoistočne Evrope.

“Najrealnije, u ovome trenutku čini se paralelni krah svih reformskih poduhvata - kandidatski status, Reformska agenda, kreditni aranžman sa MMF-om, energetska zajednica - u periodu do narednih izbora, tj. blokada i krah svih procesa u naredne dvije godine. To se onda može mjeriti u stotinama miliona eura, ako ne više“, mišljenja je Weber.

I Vedran Džihić, profesor političkih nauka na bečkom univerzitetu, slično kao i Weber, smatra da sudeći po trenutnom stanju na bosansko-hercegovačkoj političkoj sceni, gdje je očigledno pozicioniranje i taktiziranje za izbore 2018. godine uveliko počelo, nije realno da će BiH 2018. godine dobiti kandidatski status.

“Odgovori na Upitnik EU-a još uvijek nisu spremni i tu BiH zaostaje za svim drugim zemljama u susjedstvu koje su za ovaj zadatak trebale tri do četiri mjeseca. Manjak konsenzusa na državnom nivou i previranja na entitetskim nivoima sugeriraju sve, ali definitivno ne opredijeljenost da se ispune pretpostavke za kandidatski status. I na kraju, nedavna neslavna epizoda iz Trsta, gdje BiH kao jedina zemlja regije nije potpisala sporazum o Transportnoj zajednici, ostavljaju utisak zemlje koja u ovom momentu nije ozbiljan partner za EU“, kaže Džihić.

Upravo to je i komesar za proširenje, Johannes Hahn, istakao u svom pismu predsjedavajućem Vijeća ministara, Denisu Zvizdiću.

“Pažljivo čitanje ovog pisma nam govori da proces gubljenja strpljenja u Briselu za unutarnje političke igrarije u BiH dostiže vrhunac i da bi od septembra mogao kulminiriati u uskraćivanju sredstava EU-a namijenjenih BiH“, smatra.

Naravno, smatra on, uvijek postoji šansa da se EU odluči da napravi iznimku i BiH pruži ruku, progleda koliko je moguće kroz prste i omogući da BiH ipak postane kandidat, a da to bude stimulacija za istinske reforme.

“Na žalost, i to znamo najkasnije od dodjele statusa kandidata Makedoniji daleke 2005. godine, koja se zbog unutarnjih previranja i specifičnog problema oko imena nije ni pedlja odmakla na putu ka članstvu u EU. To znači da u ovom momentu, sa ovakvim sustavom i sa ovakvom političkom praksom, BiH može vječno da ostane kandidat za članstvo u EU. Dakle , sam status kandidata, koji je kao što sam naglasio u ovom momentu nerealan, građanima BiH ne donosi baš ništa“.

Evropa kao dnevnopolitička potreba

Politička praksa u BiH, objašnjava profesor na bečkom univerzitetu, zasnovana na stvaranju neprijateljstava i principu suprostavljenosti kao najvažnijem političkom kapitalu, čini sve da članstvo u EU ostane prazno obećanje kao dodatno sredstvo zamajavanja građana BiH.

“Europa je već odavno postala fluidna i difuzna masa kojom se upravlja po dnevnopolitičkim potrebama. EU mimikrija, glumljenje opredjeljenja za EU i retorika oko EU koče otvoreno i iskreno promišljanje o mogućnostima evropske BiH. Dakle, prvi korak na stvarnom putu ka EU morao bi uključiti raskrinkavanje dosadašnjeg mimikrijskog odnosa prema EU. Potom bi se politika suprotstavljanja morala zamijeniti politikom konsenzusa i suradnje na svim nivoima države. To bi, naravno, moralo biti popraćeno i suštinskom promjenom administracije, njenim oslobađanjem od partijskih veza i profesionaliziranjem svih procesa upravljanja državom. I jedno i drugo neće biti moguće bez duboke promjene na političkoj sceni i dolaska novih snaga na vlast“.

A to se opet zbog snage trenutno političkog-ekonomskog kartela na svim nivoima vlasti, nastavlja on, može samo da se desi kroz jednu svojevrsnu demokratsku revoluciju zdravorazumskih građana BiH.

“Naravno, inkrementalnim promjenama i sporim formalnim reformama, što je bila dosadašnja suština procesa evropeizacije BiH, može se glumiti napredak. Ali rezultati takvog procesa EU integracija, koji traje već 17 godina od 2000. godine, su gotovo nevidljivi i simbolički ali i realno opisani u pismu komesara Hahna. Ako je komesar za proširenje nakon 17 godina EU integracija primoran da pošalje ovakvo pismo ukora i da prijeti gubljenjem pomoći EU zemlji, onda to ne možemo protumačiti drugačije nego kao čistog «keca» iz svih predmeta. A kad nastavnici finalno izgube volju da se trude oko najlošijeg učenika u razredu onda taj učenik gubi svaku perspektivu i u najboljem slučaju biva osuđen da životari na marginama“, slikovito objašnjava Džihić.

Analitičar Evropske inicijative za stabilnost, Adi Ćerimagić, kaže da je uvijek pohvalno kada bh. vlade same sebi postave konkretne i ambiciozne datume za ostvarivanje političkih ciljeva, jer na taj način građani mogu političare držati za data obećanja.

“S obzirom da BiH, u ovom trenutku, na svom putu ka članstvu u EU kasni pet godina za Srbijom, šest godina za Crnom Gorom i trinaest godina za Hrvatskom, ambicije BiH se ne bi smjele obeshrabrivati. Naročito ne iz EU, koja je i sama svojom dosadašnjom pogrešnom, nerazumnom i nepravednom politikom uslovljavanja prema BiH, od policijske reforme do insistiranja na provedbi presude Sejdić-Finci, značajno doprinijela stvaranju ogromne razlike između BiH i njenih najbližih susjeda“, kaže Ćerimagić.

Analiza Evropske komisije

Što ranije bh. vlasti u Brisel dostave svoje odgovore na upitnik Evropske komisije, objašnjava on, to će prije i Evropska komisija krenuti sa izradom detaljne i stručne analize, a koja će ukazati na udaljenost zakonodavstva i prakse institucija današnje BiH od EU zakonodavstva i standarda.

Kako primjer navodi područja pravosuđa, poljoprivrede, kvalitete zraka, sigurnosti saobraćaja ili javnih nabavki.

“Analiza ili mišljenje Europske komisije, činit će i osnovu pri razgovoru država članica EU o donošenju njihove odluke da se BiH dodijeli kandidatski status. U ovom trenutku je nemoguće predvidjeti u kojem pravcu ili kako dugo će ti razgovori između 28 država članica EU trajati, niti kada će odlučiti da BiH postane kandidat“, smatra on.

Dok se to ne dogodi, mišljenja je, valjalo bi iskoristiti potencijal koji će nositi sadržaj analiza Evropske komisije o udaljenosti BiH od EU standarda, ali i svi podaci koji je bh. javna uprava, sa svih nivoa vlasti, prvi put u historiji BiH zajednički prikupila u procesu odgovaranja na upitnik Evropske komisije.

To će, zaključuje Ćerimagić, biti jedna kvalitetna i detaljna baza podataka kroz koju se konačno može identificirati dubina i širina društveno-ekonomskih problema u BiH, te koja bi morala biti iskorištena za osmišljavanje detaljnih i kvalitetnih društveno-ekonomskih reformi u BiH, koje bi u godinama koje dolaze za razliku od svih dosadašnjih buldožer komisija ili reformskih agendi, mogla imati istinski potencijal da BiH izvuče iz siromaštva.

Izvor: Al Jazeera

Marketing

 

  cinestarskola liderstvafotbhmbhmagazin