TL PreporuciBanner 670x90 Animated 15.02

Kako rade privatne ordinacije u Federaciji BiH

  • Objavljeno u BiH
Istaknuto Kako rade privatne ordinacije u Federaciji BiH

Izdavanje odobrenja za otvaranje privatnih ordinacija na području većeg bh. entiteta u nadležnosti su kantonalnih ministarstava zdravstva, a da biste saznali njihov tačan broj na području Federacije BiH, trebali biste nazvati svaki od deset resornih ministarstava. 

A.S

FAKTOR.BA

 

Tako su nam kazali u Federalnom ministarstvu zdravstva koji nemaju nikakvih podataka, iako bi po logici stvari, kao krovno ministarstvo, trebali raspolagati takvim informacijama. Pravdaju se time što im kantonalna ministarstva, kako kažu, po zakonu nisu obavezna slati takve informacije.

Ministarstvo udovoljilo svim zahtjevima

Prema službenoj evidenciji Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo, na području ovog Kantona registrirano je 305 privatnih ordinacija, od čega su 93 specijalističke, dvije ordinacije opće medicine, jedna ordinacija kućne njege, šest medicinskih laboratorija (mikrobiološko-parazitološki, medicinsko-biohemijski), 185 stomatoloških ordinacija i 18 zubotehničkih laboratorija.

U Ministarsvu kažu kako su tokom 2016. zaprimili oko 30 zahtjeva za otvaranje privatnih ordinacija, a od januara do septembra ove godine, isto toliko. Svi zahtjevi su, kažu, pozitivno riješeni, jer su podnosioci ispunjavali uvjete.

- Da bi jedna privatna ordinacija dobila odobrenje za rad mora ispunjavati uvjete u pogledu prostora, kadra i opreme, koji su propisani Zakonom o zdravstvenoj zaštiti te Pravilnikom o uvjetima za obavljanje privatne prakse, grupne privatne prakse, kao i uvjetima za obavljanje privatne prakse na osnovu posebnog ugovora sa zdravstvenom ustanovom. Dakle, zdravstveni radnik koji želi obavljati privatnu praksu, obavezan je obezbijediti adekvatan poslovni prostor i prilagoditi ga namjeni te obezbijediti adekvatnu medicinsko - tehničku opremu za djelatnost koju će obavljati - kažu u Ministarsvu zdravstva Kantona Sarajevo.

Uz zahtjev za utvrđivanje ispunjenosti uvjeta prostora, opreme i kadra za obavljanje privatne prakse, zdravstveni radnik, kao budući nositelj odobrenja za privatnu praksu, dužan je, ističu u ovom Ministarstvu, priložiti i adekvatnu dokumentaciju - diplomu o završenom medicinskom, stomatološkom i fakultetu zdravstvenih studija.

Koje uvjete vlasnik treba ispunjavati

- Ukoliko se privatna praksa obavlja od strane zdravstvenih radnika sa završenom srednjom medicinskom školom, kao i srednjom zubotehničkom školom, prilaže se svjedočanstvo o završenoj srednjoj medicinskoj školi, odnosno srednjoj zubotehničkoj školi, dokaz o položenom stručnom ispitu u svom stručnom zvanju, dokaz o položenom specijalističkom, odnosno subspecijalističkom ispitu. Potom dokaz o dodatnoj edukaciji iz ultrazvučne dijagnostike ako se u okviru privatne prakse obavljaju poslovi ultrazvučne dijagnostike, zatim licencu za rad, izdatu od nadležne federalne, odnosno kantonalne komore iz oblasti zdravstva, dokaz da je državljanin BiH sa prebivalištem na teritoriji Federacije, dokaz da je radno sposoban za obavljanje privatne prakse (ljekarsko uvjerenje), dokaz da je poslovno sposoban (Centar za socijalni rad), dokaz da mu pravosnažnom sudskom presudom ili odlukom nadležnog organa nije izrečena mjera bezbjednosti ili zaštitna mjera zabrane obavljanja zdravstvene zaštite, odnosno zaštitna mjera udaljenja dok te mjere traju (općinski sud). Budući vlasnik dužan je dostaviti i dokaz da nije u radnom odnosu, odnosno da ne obavlja drugu samostalnu djelatnost, odnosno dokaz o najavi prekida radnog odnosa, dokaz o ispunjavanju uvjeta prostora za obavljanje privatne prakse za koju se podnosi zahtjev - saglasnost o namjeni prostora (nadležna općina), uključujući i dokaz o vlasništvu, odnosno zakupu navedenog prostora - naglašavaju u Ministarsvu zdravstva Kantona Sarajevo.

Budući nostelj odobrenja za privatnu praksu dužan je dostaviti i rješenje o pretvaranju stambenog u poslovni prostor, koji je izdat od nadležnog organa, (ukoliko se praksa obavlja u navedenom prostoru), sanitarnu saglasnost izdatu od nadležne inspekcije, atest o ispravnosti elektroinstalacija u prostoru, dokaz o upisu medicinskog sredstva koji je dio opreme u Registar medicinskih sredstava Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.

- Vlasnik privatne ordinacije dužan je dostaviti i pozitivno mišljenje nadležne federalne, odnosno kantonalne komore koja je registrovana za izdavanje mišljenja o opravdanosti osnivanja privatne prakse. Ukoliko se podnosi zahtjev za obavljanje privatne prakse u stručnom nazivu medicinske sestre -tehničara, kao i zubnog tehničara, potrebno je priložiti i ugovor zaključen sa doktorom medicine i stomatologije, po čijim uputama se obavlja posao te dokaz o uplati kantonalne takse - napominju u Ministarstvu zdravstva KS.

U ovom Ministarstvu ne posjeduju egzaktne podatke o broju zaposlenih Ijekara u privatnoj praksi. Razlog je kažu, što većina privatnih ordinacija ne prijavljuje uposlene ministarstvu, iako je to zakonska obaveza.

- Svaki ljekar, koji je dobio odobrenje za rad, može primiti u radni odnos jednog zdravstvenog radnika iste struke u skladu sa djelatnošću za koju je registrirana privatna praksa, te jednog ili više zdravstvenih radnika srednje ili više stručne spreme - kažu u Ministarstvu zdravstva KS.

Šta su pokazale kontrole

Privatne ordinacije kao i drugi porezni obveznioci dužni su po zakonu redovno izvršavati obaveze prema javnim fondovima. Odabir za kontrolu vrši se u skladu sa godišnjim planom kontrola i utvrđenim kriterijima.

U poreznoj upravi Federacije BiH kažu kako je uspostavljen i program za inspekcijski nadzor koji omogućava da se na osnovu raznih parametara selektiraju porezni obveznici kod kojih treba izvršiti nadzor, a u kontrolu se odlazi i na bazi indicija i saznanja da obveznici nepravilno posluju.

- Mi smo krajem augusta i polovinom septembra u 99 privatnih ordinacija vršili kontrolu poslovanja. Kod 48 njih nisu utvrđene nikakve nepravilnosti. Međutim, 30 privatnih ordinacija, u momentu kontrole, nisu obavljale djelatnost, protiv vlasnika šest privatnih ordinacija pokrenute su sankcije zbog neprijavljenih uposlenika, jedna ordinacija nije imala odobrenje za rad, dok smo provjerom kod 14 njih utvrdili neevidentiranje prometa - kažu u Poreznoj upravi Federacije BiH.

Inspektori su u redovnim kontrolama, u periodu od januara do septembra ove godine, otkrili 1.002 neprijavljena radnika. Od novembra 2015. do septembra ove godine evidentirano je 3.627 osoba koje su radile na crno.

Međutim, u Poreznoj upravi FBiH kažu kako ne mogu izdvojiti podatak, koliko je tačno neprijavljenih radnika otkriveno u djelatnosti pružanja zdravstvenih usluga u privatnim ordinacijama.

Kazne od 500 do 100.000 KM

Kaznene odredbe za prekršaje propisane poreznim i drugim zakonima, koje primjenjuju inspektori Porezne uprave Federacije BiH su različite, i zavise od nepravilnosti koja je zatečena.

Tako su kazne za neprijavljivanje radnika propisane u iznosu od 5.000 do 100.000 KM za pravna lica, 3.000 do 20.000 za odgovorna lica, te 1.500 do 20.000 KM za obrtnike.

Kazne za neizdavanje računa kreću se od 2.500 do 20.000 KM za pravno lice, 1.000 do 3.000 maraka za odgovorno lice, dok je obrtnik dužan platiti od 3.000 do 10.000 KM.

Kazne za nezakonito poslovanje iznose od 3.000 do 30.000 KM za pravno lice, 500 do 3.000 za odgovorno lice, a 500 do 5.000 KM za obrtnika.

U kaznene odredbe ubrajaju se i pečaćenje objekata, zabrana obavljanja djelatnosti i druge kaznene odredbe.

Marketing

 

  cinestarskola liderstvafotbhmbhmagazin