TL PreporuciBanner 670x90 Animated 15.02

Nekadašnje čudo JNA i SFRJ, Željava, i dalje propada

  • Objavljeno u Kantoni
Nekadašnje čudo JNA i SFRJ, Željava, i dalje propada

Podzemni aerodrom „Željava“ sve do 1992. godine bio je najmoćnija vojna baza u tadašnjoj SFRJ, a zasigurno i na cijelom evropskom kontinentu. Aerodromski kompleks je u cjelini bio zaštićen od svih konvencionalnih borbenih sredstava i od nuklearne eksplozije jačine 20 kT. Istovremeno, je taj podzemni svijet pružao sve mogućnosti preživljavanja: imao je sopstvenu radionicu za popravku aviona, magacin za smještaj rezervnih dijelova aviona i opreme, kao i za smještaj i sigurno čuvanje i tehničko održavanje bitnih zaliha, tada za avion MIG-21.

FOTO: NURUDIN OSMANOVIĆ

 

Počeo se graditi 1948. Od projektovanja, izbora lokacije, izgradnje i radio se punih 20 i nešto godina. Operativna upotreba počela je 1967. godine kada je kompletan Lovački-avijacijski puk, 117. LAP, iz Zagreba preletio tu na Željavu. Vrijednost tog objekta je što je to uglavnom podzemni objekat sa svim elementima infrastrukture pod Plješevicom tako da smo mi tu cijenili da se moguće odbraniti od taktičkih nuklearnih udara i zato je puno novca uloženo – oko 4,5 milijardi ondašnjih dolara

Bio je to najbolji vojni aerodrom po infrastrukturi u cijeloj Jugoslaviji. Unutra je bila smještena jedna avijacijska brigada sa 60 aviona i više od 3.000 ljudi, od čega je bilo samo 500 oficira, 900 podoficira i 2.000 vojnika. Imao je kapacitet opsluživanja tri aviobrigade u slučaju potrebe, a bio je idealan štit od iznenadnih udara. Aerodrom Željava bio je najstrožije čuvani vojni objekat u Jugoslaviji.

Aerodrom se sastojao od pet pisti, četiri tunela visoka 8, široka 30 metara i duga 3,5 kilometara.

U utrobi planine bilo je više od 20 kilometara hodnika, tunela i staza za 40 aviona, bolnica, poseban vodovod, radionice za popravak aviona, protupožarne staze, prostori za mehaničare, tehničare i avijatičare. Imao je brojne spavaonice, učionice, kuhinju, ambulantu, razna skladišta, sopstveni vodovod i internu električnu centralu.

Zanimljivo je spomenuti da je pri kopanju tunela nađena rijeka ponornica, a to je bio veliki plus jer baza nije morala brinuti o snabdijevanju vodom u slučaju blokade.

Unutrašnji prostor aerodroma bio je odvojen sa 56 teških pancirnih vrata, a zatim malo dublje i hermetičkim hidrauličnim vratima.

Bivša JNA je 17. maja 1992. godine minirala aerodrom sa 56 tona eksploziva i time ga u potpunosti onesposobila, a zub vremena učinio je da njegova unutrašnjost u potpunosti propadne.

Naravno, bilo je i ima prijedloga za obnovu aerodroma Željava s obje strane granice. Svojevremeno je bio i izrađen plan njegove revitalitacije, no zbog cijene se odustalo. Pa se onda spominjala mogućnost da to bude karting ili biciklistička staza, slobodna carinska zona, naposljetku civilni aerodrom.

Tema je ovo koja je dominirala i prilikom nekoliko posjeta hrvatskih predsjednika Stipe Mesića i Ive Josipovića Bihaću.  Hamdija Lipovača, bivši premijer kantona  svojevremno je kazivao  kako postoje realne šanse za obnovu aerodroma. Međutim, do dana današnjeg ostalo se samo na idejama i priči. 

 

POGLEDAJTE FOTOGRAFIJE KOJE JE NAPRAVIO GOSPODIN NURUDIN OSMANOVIĆ IZ BIHAĆA, TOKOM BORAVKA U OVOM KOMPLEKSU

15027861 1848040388742810 7367359959250332833 n15032168 1848040932076089 7690810983755112474 n15032327 1848040952076087 1669020703396963672 n15078865 1848040508742798 3925484075511400109 n15094888 1848040468742802 3778787813672716314 n15135927 1848040378742811 1638006328620101187 n

15027446 1848040815409434 6586165770363309587 n

Marketing

 

  cinestarskola liderstvafotbhmbhmagazin