TL PreporuciBanner 670x90 Animated 15.02

U SBK dva slučaja oboljelih od “mišje groznice”

  • Objavljeno u Kantoni
U SBK dva slučaja oboljelih od “mišje groznice”

“Mišja groznica” usmrtila je još jednu osobu u Hrvatskoj, a broj zaraženih u Bosni i Hercegovini mjeri se u desecima.


Riječ je uglavnom o području Republike Srpske gdje stručni timovi već tjednima obilaze krizna područja, vrše kontrole i analize stanja te provjeravaju ima li novozaraženih, piše Večernji list BiH. Stručnjaci s kojima smo razgovarali kažu kako je riječ o stanju koje nije novost, ali, uz malo više pažnje, to stanje bi bilo biti izbjegnuto.
Problem mali miševi – Kada se kaže “mišja groznica”, ljudi odmah pomisle na velike pacove koji šire tu bolest. Ali stanje je znatno drugačije. Upravo najveću opasnost predstavljaju mali miševi koji prelaze preko namirnica kao što su jagode, špinat, odnosno svega što raste na zemlji, po tome uriniraju i tako dovode do situacije da ljudi mogu biti zaraženi.

 

Ali to nije kraj problema. Ljudi nedovoljno peru te namirnice, ne peru ruke nakon boravka u prirodi i dovedu se u situaciju da se zaraze, objašnjavaju sugovornici. Znači, cijeli problem bi mogao biti izbjegnut samo kada bi bilo malo više higijene u našim životima.

Kao endemska bolest stalno je prisutna s različitom učestalošću od godine do godine, najčešće se registriraju pojedinačni slučajevi bolesti, rjeđe se bolest javlja u vidu epidemija.

Kod nas se bolest najčešće registrira u Tuzlanskom, Zeničko-dobojskom, Srednjobosanskom kantonu, a registrirani su slučajevi i na području Sarajevskog i Hercegovačko-neretvanskog kantona.
U 2017. godini Zavodu za javno zdravstvo FBiH prijavljeno je šest slučajeva te bolesti, po jedan slučaj na području Hercegovačko-neretvanskog i Sarajevskog kantona, dva na području Zeničko-dobojskog i dva slučaja na području Srednjobosanskog kantona – rekli su za Večernji list iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH.
Stručnjaci apeliraju da se građani jave liječniku ako imaju simptome poput visoke temperature, drhtavice, glavobolje, zamućenja vida, crvenila i svraba očiju, crvenila kože, lica, vrata i prsa, bolova u grlu, žeđi i suhoće usta.

U drugoj fazi bolesti javljaju se oštećenja bubrega, bolovi u trbuhu i krvarenja iz pojedinih organa i već tada može biti kasno za početak liječenja ili sprečavanje da bolest ne ostavi trajne posljedice na život zaražene osobe. Hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom (HGBS) ili, kako je popularnije zovu, “mišja groznica” poznata je ljudima već desetljećima. Uzročnici HGBS-a su virusi Hantaan, Puumala, Dobrava i Seoul te spadaju u veliku porodicu Bunyaviridae i u rod Hantavirus, koji su ime dobili prema prvom izoliranom uzročniku tog sindroma.

Godišnje od te bolesti oboli oko 200.000 ljudi u svijetu. Najveći izvori zaraze Rezervoar zaraze predstavljaju divlji mišoliki glodavci kod kojih virusi ne dovode do pojave simptoma, a svaki tip virusa u pravilu prenosi određena vrsta glodavca. Čovjek se zarazi udisanjem aerosola inficiranoga njihovim izlučevinama (poput mokraće, sline ili fecesa), pa je bolest zbog toga i dobila narodni naziv “mišja groznica”. Bitno je naglasiti da se infekcija ne prenosi među ljudima.

VEČERNJI.BA

Marketing

 

  cinestarskola liderstvafotbhmbhmagazin