TL PreporuciBanner 670x90 Animated 15.02

Lajčak: EU je dobitna formula za region

  • Objavljeno u BiH
Istaknuto Vecernji.ba Vecernji.ba

U razgovorima sa političkim liderima država zapadnog Balkana uvjerio sam se u njihovu motivisanost i spremnost da se uhvate u koštac sa reformskim izazovima kako bi stvorili uslove za podizanje kvaliteta života njihovih građana i iskoračili ka EU, rekao je Miroslav Lajčak, predsjednik Generalne skupštine UN-a i šef slovačke diplomatije.

DEJAN ŠAJINOVIĆ

NEZAVISNE NOVINE

"Upravo je to dobitna formula za region, ali i za sve nas, time dobija Evropa i oni koji će poslije nastaviti da obogaćuju njenu baštinu", istakao je on.

Lajčak, koji je jedno vrijeme bio i visoki predstavnik u BiH, smatra da su bonska ovlašćenja oduvijek generisala različita mišljenja i nerijetka slobodna tumačenja. "Jasno je da ona ne mogu odrediti sudbinu BiH, ali mogu biti faktor uspješnog sprovođenja reformi", naglasio je Lajčak u pisanom intervju za "Nezavisne".

NN: Kako ocjenjujete novu strategiju Evropske komisije za zapadni Balkan?

LAJČAK: Strategija je sveobuhvatan dokument koji potvrđuje kredibilnost procesa proširenja za države zapadnog Balkana i osvježen interes EU za region. Data je realna (za neke ambiciozna?) perspektiva evropskog članstva, uz istovremeno očekivanje da države zapadnog Balkana pokažu snažnu političku volju, da budu istinski posvećene sprovođenju reformi i riješe otvorena bilateralna pitanja. Strategijom se posebno ukazuje na potrebu jačanja vladavine prava, ali i regionalnog partnerstva, povjerenja i pomirenja, te ekonomskog razvoja. Čini mi se da pozitivan momentum, koji je evidentno prisutan, vlade država regiona treba da iskoriste u smislu predanijeg angažmana, u sprezi sa svim segmentima društva, za ispunjavanje obaveza i zadataka iz evropske agende. Rokovi predviđeni strategijom nisu obavezujući, ali su podsticaj reformama, uz jasno predočena očekivanja od strane Brisela. Podsjetiću da je strategijom predviđen akcioni plan za podršku transformaciji zapadnog Balkana, sa šest ključnih inicijativa koje će dodatno ojačati saradnju Brisela sa regionom, kao i omogućiti snažniju podršku EU. Riječ je o pozitivnoj novini strategije budući da reformski procesi i tranzicija iziskuju adekvatne oblike finansiranja. Strategijom su Crna Gora i Srbija viđene kao kandidati iz "prvog reda", ali je i višestruko naznačeno da će napredak mjeriti na osnovu individualnih dostignuća država. Dakle, ukoliko se aktivnosti budu ispunjavale očekivanom dinamikom, Albanija i Makedonija bi mogle započeti pristupne pregovore, dok je pred BiH dobijanje statusa kandidata.

NN: Čini mi se da EU prilično insistira da države kandidati zaista pokažu da žele biti njen dio. Čini li Vam se da naše zemlje stvarno žele članstvo?

LAJČAK: Članstvo u EU je pitanje izbora, koje zahtijeva društveno-politički konsenzus praćen snažnom političkom voljom i nedvosmislenim opredjeljenjem političkih lidera da istinski žele iskoristiti šansu i postati dio zajednice naroda ujedinjenih u različitostima. Strategija naglašava da lideri u regionu ne smiju ostaviti mjesta za sumnju kada su u pitanju njihova strateška orijentacija i predanost. Ja tu nemam dileme. Pitanje evropske perspektive država zapadnog Balkana nema alternativu. Kao predsjednik Generalne skupštine UN-a, ali i kao šef slovačke diplomatije koja je, sjetićete se, nedavno predsjedavala EU, imao sam priliku da se u razgovorima sa političkim liderima država zapadnog Balkana uvjerim u njihovu motivisanost i spremnost da se uhvate u koštac sa reformskim izazovima kako bi stvorili uslove za podizanje kvaliteta života njihovih građana i iskoračili ka EU. Upravo je to dobitna formula za region, ali i za sve nas i time dobija Evropa i oni koji će poslije nastaviti da obogaćuju njenu baštinu.

NN: Čini mi se da je u dokumentu reforma EU postavljena kao preduslov za dalja proširenja. Da li je to tačno?

LAJČAK: Evropa se suočava sa najvećim izazovima tražeći najbolji put da ih prevaziđe - od demografskog profila do deindustrijalizacije, migratornih kretanja, smanjenog ulaganja u istraživanje i razvoj, te međunarodne konkurentnosti. Jasno je da ove izazove jedino ujedinjena Evropa može prevazići. Takođe, smatram da nema ujedinjene Evrope ako i zapadni Balkan nije u njoj. Evropa mora u kontinuitetu da pokazuje da je istrajna u politici proširenja, da je spremna da uvaži posvećenost i napore država koje čine odlučne iskorake ka njoj. Evropi je cilj politički ujedinjena i ekonomski snažna zajednica, a državama zapadnog Balkana je cilj članstvo u EU. Vjerujem da je snažnija i konkretnija EU neophodnost na zapadnom Balkanu. To je zapravo i jedini način da Evropska unija ostane konkurentna na globalnoj sceni. Zatvaranje Evrope ne može se opravdati aktuelnim izazovima. Svi Evropljani imaju zajednički interes za snažnu Evropu. Evropske vrijednosti, slobode, demokratija i vladavina prava su univerzalne vrijednosti, a otvorena društva i otvorene ekonomije modeli za Evropu 21. vijeka.

NN: Šta bi se moglo desiti ako ne dođe do izmjena Izbornog zakona BiH?

LAJČAK: Po odlasku iz Sarajeva nadao sam se da će više toga biti urađeno, da će deklarativni konsenzus po pitanju evropskih integracija biti praćen snažnom političkom voljom i iskrenim naporima na planu ispunjavanja preduzetih obaveza. U više navrata sam imao priliku da razgovaram sa političkim liderima, koji su iznijeli svoja viđenja po pitanju postizanja dogovora o izbornom zakonodavstvu. Usklađivanje izbornog zakonodavstva mora biti prioritet na agendi političkih lidera, na tome se mora ubrzano raditi jer je ostalo malo vremena. Stoga se nadam da će mudrost političkih lidera u BiH i evropsko opredjeljenje prevladati unutarpolitičke nesuglasice. Računica je jasna, neusklađivanje izbornog zakonodavstva dovešće do političke krize sa dalekosežnim posljedicama i dodatnim udaljavanjem BiH od sticanja statusa kandidata.

NN: Mislite li da bi Incko trebalo da iskoristi bonska ovlašćenja?

LAJČAK: Bonska ovlašćenja su oduvijek generisala različita mišljenja i nerijetka slobodna tumačenja. Jasno je da ona ne mogu odrediti sudbinu BiH, ali mogu biti faktor uspješnog sprovođenja reformi. Na tim linijama smatram da fokus ne treba da bude na ovlašćenjima visokog predstavnika, već na reformskim procesima i budućnosti zemlje. Tokom službovanja u BiH nisam imao ambiciju da koristim bonska ovlašćenja u cilju disciplinovanja nosilaca državnih funkcija, već u cilju osiguranja okvira za djelovanje institucija. Smatrao sam da je potrebno podržati sporazume između lokalnih političara. U konačnom, bonska ovlašćenja treba posmatrati kao dio mandata i ingerencije koje se mogu koristiti u cilju zaštite interesa građana BiH, a koja reflektuje odgovornost međunarodne zajednice prema državi.

Skup o miru

NN: Organizujete jedan važan skup u UN-u. O čemu je riječ?

LAJČAK: Sastanak na temu održivog mira, koji će biti održan krajem aprila u Njujorku, biće prilika da svjetski lideri iznesu stavove o unapređenju rada UN-a, sa posebnim fokusom na preventivno djelovanje. Očekujem da države prezentuju iskustva sa terena, kako pozitivna tako i negativna, ali i razgovaraju o novom konceptu održivog mira, koji, između ostalog, predviđa jačanje preventivnih mehanizama, adekvatno tretiranje uzroka konflikata, jačanje partnerstava sa privatnim i civilnim sektorom, ali i uloge žena i mladih u konfliktnim područjima. Riječ je o prioritetima mog djelovanja u funkciji predsjedavajućeg Generalne skupštine i temi na koju BiH ima šta da kaže. Upravo sam zbog toga i pozvao predsjedavajućeg Predsjedništva BiH da bude jedan od ključnih govornika.

senoworks