TL PreporuciBanner 670x90 Animated 15.02

Mješoviti brakovi u BiH: Jednako odobravani i osporavani

  • Objavljeno u BiH
Istaknuto Mješoviti brakovi u BiH: Jednako odobravani i osporavani

Agencija PRIME Communications provela je istraživanje stavova građana Bosne i Hercegovine o mješovitim brakovima prema kojem ukupno 38,7 posto građana se protivi takvoj vrsti bračne zajednice. Protiv je 55 posto Srba, 43 posto Hrvata, 33 posto Bošnjaka i 12 posto onih koji se izjašnjavaju kao Bosanci.

Mješoviti brakovi odnosno bračne zajednice među partnerima različite nacije i vjere, prije 1992. godine uglavnom su bili nešto sasvim „normalno“, odobravano, čak i poželjno, pored ostalog kao ogledalo multietničkih zajednica u bivšoj Jugoslaviji. Iz tog vremena postoji procjena da je bilo 13 posto etnički mješovitih brakova, najviše u BiH, Vojvodini i Hrvatskoj.

71BDFF2B 6992 4F54 BF87 52CA7813CD28

 

Ako se vratimo detaljnije na istraživanje agencije Prime Communications, sa tvrdnjom da se „ne bi trebali miješati sa pripadnicima drugih naroda putem nacionalno mješovitih brakova“ u potpunosti se slaže 15 posto građana BiH, a uglavnom se slaže 23,7 i to je ukupno 38,7 posto. Neodlučnih je 28,6, dok se sa ovom tvrdnjom uglavnom ne slaže 12,8 posto, dok se uopšte ne slaže 19,9 ili ukupno 32,7 posto stanovnika BiH.

Srđan Puhalo, rukovodilac Sektora istraživanja u Agenciji PRIME Communications, ističe da se rezultati do kojih su došli, već različito tumače:

„Optimista će reći da to nisu tako velike etničke podjele među građanima kao što se moglo očekivati. Pesimista će komentarisati da je veliki procenat ljudi koji ne prihvataju miješanje s pripadnicima drugih nacija, posebno ako se rezultati razlože na stavove pojedinih etničkih grupa i ako se isključivo tako posmatraju. I u prošlosti je bilo onih koji nisu na mješovite brakove gledali blagonaklono. Sada je problem veći što imamo zvaničnu politiku koja promoviše etničke podjele, nerazumijevanje, netoleranciju, što se sve prelama kroz stavove građana BiH o različitim temama, pa i prema mješovitim brakovima, što je jedan od najintimnijih odnosa koji mogu imati pripadnici različitih nacija. Podaci variraju od naroda do naroda i vidimo da najviše Srbi odbijaju takve brakove, potom Hrvati pa Bošnjaci, a najmanje Bosanci, odnosno oni koji se najlošije osjećaju u ovakvoj BiH. Građani BiH koji se osjećaju Bosancima, su ti koji su najspremniji da uđu u mješovite bračne zajednice. Tako da su njihovi stavovi oprečni dominantnoj ideologiji koju imamo kod sva tri konstitutivna naroda“, kaže Puhalo.

Psiholog Ibrahim Prohić smatra da bi rezultate istraživanja trebalo posmatrati iz ugla onih koji su u istraživanju Agencije podržali mješovite brakove jer proizilazi da je takvih ukupno 32,7 posto - 38 posto Bošnjaka, 21 posto Hrvata, 18 posto Srba i 60 posto onih koji se izjašnjavaju kao Bosanci.

Nasrtaji na ideju BiH nisu uspjeli da je ponište: Ibrahim Prohić
Nasrtaji na ideju BiH nisu uspjeli da je ponište: Ibrahim Prohić

Prema Prohićevom mišljenju ovi podaci imaju širi značaj od puke spremnosti da se uplovi u zajednički život s pripadnikom druge nacije.

„Suština je da se supstanca teško uništava. Promijeni se forma, intenzitet, veličina - izmijene se metričke karakteristike, ali ostane zrno. I to zrno ima isti sastav kao i cjelina. Bosanskohercegovački identitet je okrnjen dugogodišnjim nasiljem, emocionalnim, ideološkim i političkim. On je napadnut i reduciran, ali je opstao. Ovi podaci, koje ne treba upoređivati sa onim od prije 30 godina, ipak govore da svi nasrtaji na ideju BiH nisu uspjeli da je ponište. I kroz ovo istraživanje, koje se može posmatrati negativno u odnosu na neki raniji period, podaci do kojih se došlo, za mene su ohrabrujući. Jer kako ja tumačim, ipak, petina Srba, petina Hrvata i polovina Bošnjaka su ne samo za mješovite brakove nego za ideju BiH. Ja stavljam znak jednakosti između ovih koji su za nacionalno miješanje u braku i pozitivne ideje o BiH. Samo je pitanje koliko vremena treba za njenu rehabilitaciju? Jer, BiH nikada nije bila ovako napadnuta, posebno naglašavam, napadnuta iznutra kao što je u posljednjih 30 godina“, kaže Prohić.

U obimnoj studiji objavljenoj 2012. godine „Mješoviti brak u BiH – Od poželjnog do prezrenog", autorica Neda Perišć navodi, pored ostalog, razloge zbog kojih su ljudi s kojim je ona razgovarala, protiv mješovitih brakova: „Rat i stradanja tokom sukoba, teško je živjeti poslije rata zajedno, zbog loših iskustava u prošlosti, svako svojoj vjeri, rat nije zaboravljen“. U pojedinim odgovorima, navodi autorica Peršić, mješoviti brakovi su navedeni kao uzrok sukoba – „Miješanje nas je dovelo do rata 1992. godine, svako treba da se ženi osobom iz svoje religije da se rat ne bi ponovio“.

Većina rasprava u BiH o mješovitim brakovima, ipak u centar pažnje stavlja djecu koja neće imati tu „ privilegiju“ da budu svrstana u jednu od rubrika konstitutivnih naroda, koji imaju prednost u mnogo čemu a posebno pri zapošljavanju. Oni su „ostali“ , odnosno oni su u kategoriji ljudi koji u BiH ne uživaju sva građanska i politčka prava. Poznata je diskriminacija zapisana i u Ustavu BiH svih onih koji nisu konstitutivni, odnosno koji nisu Bošnjaci, Hrvati ili Srbi. Za izmjene Ustava ili za provođenje više presuda Evropskog suda za ljudska prava (najpoznatija je Sejdić-Finci) u BiH nema političke volje, odnosno nema dogovora niti kompromisa na vidiku .

Silvija B. iz Sarajeva, dijete iz mješovitog braka, ispričala je kako je u potrazi za poslom, najčešće pitanje bilo ne o njenoj stručnosti nego o tome, kako kaže, kojem „ plemenu pripada“.

„Kombinacija mog imena i prezimena, najčešće nije odgovarala mojim nesuđenim poslodavcima.

Jedan mi je otvoreno rekao: Šta bih ja s tobom kad ne znam gdje pripadaš. Sugerisao mi je da umjesto prezimena koje nosim a koje je on protumačio kao bošnjačku pripadnost, uzmem majčino prezime kako bi me mogli prepoznati kao Hrvaticu ili Srpkinju, zavisno od toga koja im je nacionalna kvota potrebna“ , s ogorčenjem kaže Silvija.

Djeca kao Silvija su inače doživjela brojne pogrde i uvrede, naziavni su „ nacističkim proizvodom komunizma“, „kretenima“, „tokmacima“ pa su čak etiketirana kao „kopilad“.

U svom istraživanju Neda Perišć za ovu djecu kaže: „Oni su u jednoj rupi, u krajnoj socijalnoj marginalizaciji koja je bliska socijalnoj smrti jer ih sistem ne prepoznaje".

Mješoviti brakovi u Bosni i Hercegovini, kako je u predgovoru za pomenutu studiju napisao profesor Filozofskog fakulteta u Banjaluci Miodrag Živanović, često se označavaju kao 'kancer na inače čistom i zdravom tkivu ove ili one etnije', a pojedinci koji su odlučili sklopiti takav brak - pa i njihova djeca, koja su plod takve ljubavi - nerijetko se prozivaju da su genetski deformisan materijal“.

​Istraživanje je, kako je saopštila agencija PRIME Communications, realizovano polovinom juna 2018. godine.

Učestvovalo je 1.000 ispitanika, a primjenjena je tehnika usmenog intervjua, na osnovu unaprijed pripremljenog upitnika.

Populacija reprezentovana istraživanjem je definisana kao opšta populacija Bosne i Hercegovine, starija od 18 godina. Primjenjen je više-etapni stratifikovani slučajni uzorak (moguća greška + - tri posto).

 

Za razliku od prije 30-ak godina, primjeri nacionalno mješovitih brakova danas imaju veliku medijsku pažnju, a priče o njima prenose i svjetski mediji. Ako je to još priča iz Srebrenice, grada u kojem je počinjen genocid nad Bošnjacima, onda medijskih granica nema. To se desilo s bračnim parom Alić, Radomirkom i Harizom, koji su pokazali da ljubav ne priznaje, kako su izjavili za naš program, vještačke ograde i klišeje. Danas pričaju kako u početku njihove veze nisu imali baš mnogo razumijevanja.

„Mi smo se upoznali, malo smo ašikovali i uzeli se nakon toga. Normalno da je bilo osuda, sa svih strana, i sa strane moje familije, i njene", kaže Hariz.

„Bilo je svega, ali svako ima pravo na svoje mišljenje. Nekome je to super, nekom nije. Vremenom smo naučili da poštujemo sva mišljenja i mislimo da svako treba normalno da živi. Mi živimo kao i svako drugi", dodaje Radomirka.

Marketing

41101911 307928816676906 714798681085181952 n