TL PreporuciBanner 670x90 Animated 15.02

Skup mladih pravnika: Lekcije o genocidu u BiH

  • Objavljeno u BiH
Istaknuto Skup mladih pravnika: Lekcije o genocidu u BiH

O zločinima koji su se dogodili u BiH mora se govoriti i na njih podsjećati . Mladi pravnici iz regije, kako je rečeno na sarajevskoj Konferenciji o genocidu, moraju znati istinu, kako bi gradili bolju budućnost.

LJUBAS ZDRAVKO

DW.DE

Mladi, studenti prava iz BiH, Hrvatske, Makedonije i Srbije okupili su se u Sarajevu kako bi iz "prve ruke” čuli o ratnim zločinima, genocidu i drugim strahotama koje su se događale u vrijeme kada većina njih nije bila ni rođena. O tome su im govorili oni koji su zločine preživjeli, u njima izgubili najmilije, ali i oni koji su zločince procesuirali, sudili im.

"Cilj ove konferencije - ‘Procesuiranje genocida u BiH', već 3. po redu, je da upoznamo mlade iz zemalja bivše Jugoslavije, buduće pravnike, buduće odvjetnike, kako su se vodili procesi u Den Haagu, kako je presuđeno ratnim zločincima, da prihvate tu istinu, da procijene i daju svoje mišljenje i da u svom okruženju pričaju o tome”, kaže za Deutsche Welle Kada Hotić, predstavnica Udruženja Majki enklava Srebrenice i Žepe.

Najveći razlog tome je, dodaje, činjenica da se mnogi zločini i dalje negiraju, ovisno od političkog raspoloženja. "Mnogi misle da su oni koji su dobili kazne za zločine, za genocid heroji... Oni tu omladinu truju na takav način, a nama je želja da omladina uzme stvar u svoje ruke, da procijeni što je istina i da na temeljima istine gradimo budućnost. Jer, samo na temelju istine i priznavanja onoga što je bilo, kao i osude i distanciranja od zločina je moguće da se prihvati normalan život i da dođe do normalizacije”.

Čuti drugačija mišljenja

Bosnien und Herzegowina Jugend des Balkans lernen ICTY (DW/Z. Ljubas )

Bojan Stojanović

Bojan Stojanović, student master studija Pravnog fakulteta Sveučilišta u Beogradu jedan je od sudionika skupa, kao i posebne simulacije suđenja za ratne zločine koju su studentima upriličili suci, branitelji i tužitelji Međunarodnog kaznenog tribunala za ratne zločine na području bivše Jugoslavije (ICTY).

"Ovakva stvar je vrlo korisna za mlade pravnike, kako na teorijskoj razini, tako i na praktičnoj. Imali smo dosta prilika čuti argumentaciju i tužiteljstva i obrane, ali isto tako i pravnika praktičara koji se godinama bave ovom materijom”, kaže Bojan za Deutsche Welle. Ono što je najznačajnije, smatra on je, da su studenti imali priliku povezati se s kolegicama i kolegama sa sveučilišta iz drugih republika bivše Jugoslavije.

"To je još jedna vrlo značajna dimenzija, zato što smo mogli čuti i mišljenje naših kolegica i kolega koji su čuli drugu priču, kao što smo i mi u Srbiji čuli drugu varijantu ove priče, tako da se sada dolazi do neke zajedničke, središnje priče, ali je najvažnije to što smo jedni druge slušali”, kaže Bojan.

Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, prema riječima studenta tog fakulteta Domagoja Dananića, uvijek rado sudjeluje u ovakvim projektima, za koje smatra da su odlična prilika za stručno usavršavanje studenata.

Mladi protiv sumraka civilizacije

Bosnien und Herzegowina Jugend des Balkans lernen ICTY (DW/Z. Ljubas )

Domagoj Dananić i Nina Gosto

I Domagoj, međutim, važnijim od toga naglašava dijalog s mladima iz regije. "Važno je prihvatiti to da su se kroz prošlost u bivšoj državi događale užasne stvari. Kako Srebrenica, tako i u Hrvatskoj Vukovar, ali ne samo Vukovar, nego i Škabrnja i druga mjesta”, kaže Domagoj.

On to opisuje kao "sumrak civilizacije, svaki od tih događaja”. "Mi ne možemo vraćati povijest, ali možemo učiti iz takvih događaja, koje mlađe generacije ne bi ponavljale, što je jedna od najčešćih poruka koje, između ostalog, i Majke Srebrenice i organizatori konferencije ističu kada se obraćaju mladima”.

Mladi bi, smatra Domagoj, upravo trebali biti lučonoše bolje budućnosti, svjetla koje će spriječiti neke nove sumrake, a tome se, prema njegovim riječima, može doprinijeti suradnjom studenata iz različitih država. "Ono pomirenje o kojem se stalno priča ne smije ostati mrtvo slovo na papiru i ne treba na to gledati kao na nekakvu pustu frazu”, kaže Domagoj i zaključuje: "Upravo zbog toga su ovakve konferencije bitne, jer jedino se u direktnom susretu može na adekvatan način izmjenjivati stajališta i u konačnici utvrditi ono što je bilo, kako je bilo. Jedino se tako može dokučiti istina, osuditi počinitelje i dati pravdu žrtvama”.

Mladi, studenti iz nekoliko zemalja bivše Jugoslavije, oblače sudske toge i ulaze u improviziranu sudnicu. Nastavlja se simulacija suđenja za ratne zločine. Sudom, kako je to često bilo i pred Tribunalom u Hagu, predsjedava i tokom simulacije sudac Theodor Meron, bivši predsjednik Tribunala, a sada predsjednik Međunarodnog kontrolnog mehanizma za kaznene sudove.

Suze u očima sudaca

Bosnien und Herzegowina Jugend des Balkans lernen ICTY (DW/Z. Ljubas )

Theodor Meron (desno)

U jednom od timova je i bivši tužitelj Haškog tribunala Mark Harmon. Prije nekoliko dana posjetio je i Ahmiće, selo u Srednjoj Bosni u kojem su 16. travnja 1993. godine snage HVO-a počinile zločin nad bošnjačkim stanovništvom. Slučaj Ahmići bio je Harmonov prvi slučaj pred Tribunalom.

"Vjerojatno je najteži slučaj za mene bio zločin u Ahmićima, koji je bio moj prvi slučaj i u kojem sam po prvi put bio izložen tolikoj razini nečovječnosti”, kaže Harmon za Deutsche Welle. Drugi najstrašniji slučaj za njega, dodaje, svakako je bio genocid u Srebrenici.

"Bilo je mnogo prestrašnih momenata za mene tijekom predstavljanja ovih slučajeva. Priče žrtava su me jako dirnule i znam da su dirnule i suce. Bile su to jako dirljive priče i ako ste imali imalo empatije, niste to mogli zanemariti, jednostavno ste bili ganuti tim tragedijama. Bilo je momenata kada sam znao da su se sucima nazirale suze u očima. I ja sam zadržavao suze”, prisjeća se Harmon.

Harmon: "Pravda je iluzorna”

Bosnien und Herzegowina Jugend des Balkans lernen ICTY (DW/Z. Ljubas )

Bivüi tužitelj ICTY-ja Mark Harmon

Kada su u pitanju žrtve, pogotovo žrtve genocida, smatra Murat Tahirović, predsjednik Udruge žrtava i svjedoka genocida, koja je i organizator konferencije u Sarajevu, "ne postoji nešto što može vratiti u prethodno stanje ono što se dogodilo na ovim prostorima. Niti jedan sud, niti pravo, niti pravosuđe  to ne može poravnati, odnosno vratiti dostojanstvo žrtvi, koje je pogaženo. Ali, postoji mogućnost da oni koji su na neki način bili suučesnici, ako ne i počinitelji zločina koji su se dogodili, uključujući i genocid, prihvate svoju odgovornost u svemu tome, pruže ruku pomirenja, da pokušamo stvarati neki bolji ambijent na ovim prostorima, odnosno život koji bi bio dostojan čovjeka”.

Podsjećajući na tragedije Balkana, tragedije BiH, koje se ponavljaju kroz povijest, sudac Harmon upravo ističe važnost sujelovanja i zanimanja mladih za ono što se događalo. "Mladi ljudi moraju shvatiti razmjere štete koja je počinjena, kao i svo zlo koje je počinjeno nad civilima. Ako to uviđate, ako se senzibilizirate i razumijete pogrešnost onoga što se dogodilo ovdje, onda možete takve stvari izbjeći u budućnosti”, poručuje Harmon, napominjući kako je "pravda iluzorna": "Pravni sustav napravili su ljudi, stoga on ima svoje mane, baš kao i ljudska bića. Nje savršen, ali je ipak jedino rješenje”.

Sudac Mark Hamon kaže i kako ga jako pogađaju primjedbe da su međunarodni sudovi skupi. Pita se "što je skupo kada se radi o procesuiranju osoba odgovornih za genocid?”. Za njega, kaže, to nema smisla, premda osjeti da se od svega zamorio i Tribunal u Den Haagu, da su se njegovi uposlenici također zamorili "od tog plemenitog pokušaja da se nekažnjavanju pokuša stati u kraj”.

Slično kao i Harmonu razmišlja i Kada Hotić i naglašava kako "ljudi moraju shvatiti da će zločini prestati kada počinitelji budu znali da će odgovarati za njih i kada ih se pošteno i kazni”.

senoworks