TL PreporuciBanner 670x90 Animated 15.02

Suzbijanje mržnje u virtualnom sprječava sukobe u stvarnom svijetu

  • Objavljeno u BiH
Istaknuto Lider Media Lider Media

Policija u Bosni i Hercegovini je počela hapsiti zbog govora mržnje na news portalima. Sociolozi predviđaju pozitivne efekte, a stručnjaci tvrde da su nadležni osposobljeni i opremljeni za suzbijanje ove pojave.

 
SAMIR HUSEINOVIĆ
 
 

Gotovo svaki stanovnik BiH i regije ima pristup internetu pa je govor mržnje na svjetskoj mreži možda opasniji od slične zlouporabe drugih medija. Pristup internetu danas imaju i djeca i odrasli, osobe raznih profila, znanja i zvanja, dobronamjerni, ali i oni koji internet upotrebljavaju za širenje mržnje. Kako je ova pojava proteklih godina uzela maha, mnoge je obradovala vijest da je policija nedavno uhapsila tri osobe koje su, komentirajući informacije na portalu Klix.ba, koristile govor mržnje.

Sankcioniranje govora mržnje na internetu trebala bi biti obveza nadležnih institucija, no čini se da je do sada ovaj problem tretiran posve proizvoljno, kaže doktorica socioloških znanosti Sanja Vlaisavljević. "Upravo ta proizvoljnost, nerijetko i ignorancija, dovela je do toga da se jezik ulice, huškački jezik i govor mržnje udomaće na internet portalima i društvenim mrežama. Građani sve više koriste internet, a virtualna komunikacija preuzela je dominaciju, pa taj prostor mora biti uređen. Nerijetko se mišljenje o nečemu ili nekome fomira na forumima, portalima i društvenim mrežama koje postaju mjesta susreta građana, a te mreže sve više služe kao prostor za društveno i političko mobiliziranje", kaže Sanja Vlaisavljević.

Sustavno sankcionirati govor mržnje

Naša sugovornica upozorava i na druge loše pojave na internetu, poput diskriminacijskog jezika kojim se narušava ugled ciljanih osoba, razna etiketiranja, lažne navode, uvrede... "Portali se raznim kodeksima obvezuju da će voditi računa o integritetu korisnika i učesnika na forumima, ali to gotovo nikad ne čine. Prateći diskusije o tekstovima ili namjenske forume vidimo da tamo caruju jezik ulice, govor mržnje i huškački jezik, ali to nije sloboda govora. Svaki atak na integritet ličnosti mora biti sankcioniran, makar se radilo i o javnim ličnostima koje prema nekim zakonima i kodeksima moraju prihvatiti rizik oštrije retorike. Ta oštrija retorika nikako ne podrazumijeva ponižavanje i rušenje dostojanstva. Želim vjerovati da će nadležne institucije sustavno početi sankcionirati svaki govor mržnje", kaže Sanja Vlaisavljević.

Gotovo da nema internetske platforme koja je pošteđena govora mržnje. Ona je prisutna na news portalima, društvenim mrežama, online igrama, skoro svuda gdje pojedinci mogu izraziti svoje "mišljenje". I to nije karakteristika samo BiH. S ovim problemom suočen je cijeli Balkan, gdje govor mržnje često ima političku, etničku ili vjersku pozadinu. Anketirane osobe vjeruju da bi policija i administratori morali biti aktivniji pri suzbijanju ove pojave.

Prema anketama, isto je svuda na Balkanu

A.K. iz Obrenovca (Srbija) kaže da je govor mržnje uobičajena pojava na svim društvenim platformama. "Posebno brine činjenica da se to gotovo nikako ne sankcionira. O tome bi trebali voditi računa administratori ali i policija, jer činjenica je da govor mržnje na internetu može postati realan problem i u stvarnom svijetu, gdje može izazvati pravo nasilje i sukobe", kaže A.K. "Policija nije sposobna baviti se tim problemom bavi, a sumnjam da im i zakon dozvoljava ozbiljnije reagovanje... Administratori? Trebaju biti kažnjavani, a pojedini portali su primjer da od toga u BiH dugo neće biti ništa, jer se komentari puni mržnje ne samo ne uklanjaju, nego se od strane administratora i postavljaju pod lažnim imenima. Cilj su – klikovi", kaže D.B. iz Istočnog Sarajeva.

Ikona za blokiranje korisnika

Ponekad je jedino rješenje internetske huškače blokirati

I A.H. iz Sarajeva kaže da su rijetki portali koji vode računa o tome što se i kako komentira. "Nevjerovatno je koliko je veliki izljev mržnje preko tastature, a još nevjerojatnije da administratora to apsolutno ne zanima. Policija treba aktivnije raditi na suzbijanju ovog problema, a zakon mora oštrije sankcionirati takav govor", kaže A.H. S govorom mržnje, posebno na društvenim mrežama, suočavala se i A.K. "Kao novinarka sam istraživala kako se takvo što može spriječiti i sankcionirati i začas shvatila da još uvijek nema mehanizama. U Sloveniji, u kojoj ja živim, ako hodaš gol cestom platiš kaznu. Ako prijetiš, mrziš i pišeš o tome po društvenim mrežama – ne može ti nitko ništa", kaže A.K.

Sigurnost prividne anonimnosti

Zašto je internet toliko privlačan "prijestupnicima" raznih profila? Stručnjak za IT sigurnost Mirad Maglić kaže da su "prividna anonimnost" i „separacija" na internetu mnogima "idealan poligon za projekciju skrivenih poriva" koje inače ne bi izražavali pri direktnom kontaktu. "Poslovica kaže 'pijan govori ono što trijezan misli'. Isti se princip može primjeniti i u online komunikaciji. Dakle, ono što misliš, to ćeš i izgovoriti na Internetu 'zaštićen' prividnom anonimnošću. Pogledajte komentare na popularnim news portalima, pa ćete vidjeti kako i bezazlene teme brzo dobivaju zlonamjerne komentare koji se u BiH i regiji, na žalost, uvijek kreću oko etničkog ili stranačkog identiteta", kaže Maglić.

Mnogi korisnici interneta zapravo ne znaju da je anonimnost na mreži samo prividna. "Sve što radite online ostavlja neku vrstu traga, na što većina zaboravlja ili toga jednostavno nije svjesna. Internet adrese (IP), kolačiči (cookies) koje prikupljate surfajući, podaci koji se mogu dobiti od vašeg internet provajdera, serveri preko kojih su prošle vaše e-mail poruke, softver koji koristite i mnoge druge stvari se lako i efikasno mogu iskoristiti od strane organa pravosuđa, ali i drugih zainteresiranih strana da, brže nego što ste očekivali, dođu do vašeg stvarnog identiteta", pojašnjava Maglić.

Policija "osposobljena i opremljena"

Smatra se da države regije uglavnom nemaju adekvatno riješenu zakonsku regulativu u oblasti koju nazivamo "virtualnom stvarnošću", ali se opremljenost i osposobljenost policije uglavnom ne dovodi u pitanje. Bivši ministar unutarnjih poslova Kantona Sarajevo Nermin Pećanac vjeruje da govor mržnje na internetu mora biti sankcioniran, pri čemu se podrazumijeva koordinirano djelovanje policije i tužiteljstva. "Kod nas demokracija prerasta u anarhiju, jer mnogi vjeruju da se na internetu i u drugim medijima može nekažnjeno vrijeđati, neosnovano optuživati, izazivati mržnja... Mislim da policija u ovom trenutku može odgovoriti na izazove govora mržnje na internetu, ali pri tome je neophodna saradnja s portalima. I administratori trebaju prepoznati govor mržnje, a policija je u stanju adekvatno reagirati", kaže Pećanac za Deutsche Welle.

Mirad Maglić potvrđuje da su domaće institucije relativno dobro osposobljene za borbu protiv ovakvih pojava te da je u BiH i ranije bilo situacija u kojima su pojave vezane za govor mržnje na internetu veoma brzo i efikasno otkrivene. "Jedan od prvih takvih slučajeva za koje znam je vezan za dolazak pape Ivana Pavla II. u Banju Luku 2003. godine. Iz jednog zeničkog internet kluba tada je upućena prijetnja smrću, a policija je tako brzo reagirala da je dotičnog 'hakera' zatekla kako još uvijek sjedi u istom klubu", kaže Maglić. On ističe da entitetske policije imaju timove koji se mogu efikasno boriti s govorom mržnje na internetu, dok državne agencije "sasvim sigurno" posjeduju i znanje i opremu koja im pomaže da se digitalni tragovi "interesantnih" relativno brzo otkriju.

senoworks