TL PreporuciBanner 670x90 Animated 15.02

Hohmann: BiH je zemlja velikih potencijala, napravite nešto od toga

Istaknuto Hohmann: BiH je zemlja velikih potencijala, napravite nešto od toga

Historija i Ustav, između ostalog, Bosnu i Hercegovinu čine složenim mjestom, kaže ambasadorica Njemačke u BiH.

HARUN CERO

ALJAZEERA BALKANS

Bosna i Hercegovina ne olakšava život svojim građanima, ali je isto tako zemlja sa velikim potencijalom kojeg treba iskoristiti, kaže u intervjuu za Al Jazeeru njemačka ambasadorica u BiH Christiane Hohmann.

Tvrdi da historija i Ustav, između ostalog, Bosnu i Hercegovinu čine složenim mjestom, a da su bh. političari znatno izgubili na elanu kada se radi o napretku Reformske agende.

Mišljenja je da bi predstavnici Evropske unije i njenih država članica mogli biti češće prisutni na terenu u BiH, a ne samo u Sarajevu.

Hohmann je, prije nego što je prije gotovo godinu dana stupila na dužnost ambasadorice u BiH, između ostalog, u dva navrata radila u Ambasadi Njemačke u glavnom gradu SAD-a Washingtonu.

Za Al Jazeeru govori o političkoj situaciji u BiH, predstojećem samitu zemalja zapadnog Balkana u Trstu, ulozi Evropske unije u regiji, inicijativi za zapadni Balkan Berlin-Plus...

  • Samit lidera zapadnog Balkana će se održati 12. jula u Trstu. Glavna tema Samita će biti ekonomska pitanja, a u zadnje vrijeme je aktuelna i ideja o carinskoj uniji na zapadnom Balkanu. Šta mislite o toj ideji, da li je ona, po Vašem mišljenju, ostvariva?

- Berlinski proces, u okviru kojeg se održava i Samit u Trstu, je važan i koristan za ovaj region. Ima dva glavna cilja: treba da ojača region iznutra, a i istovremeno da ga osposobi za Evropsku uniju. Ako harmonizacije, koje su potrebne za carinsku uniju ili zajedničko regionalno tržište, prije vremena riješe EU norme, države zapadnog Balkana su iskoristile svoju šansu, a narod u regionu ima još i koristi od toga!

  • Šta BiH može očekivati od Samita u Trstu - kandidirano je sedam projekata iz oblasti infrastrukture, dva projekta iz sfere okoliša i jedan iz oblasti društvenih djelatnosti?

- Ja očekujem od Samita u Trstu konkretne rezultate u pogledu na mnoge predložene projekte iz oblasti infrastrukture. Ne mogu prejudicirati odluku, koji projekti će biti finansirani, sve zemlje su predložile dobre projekte. Ja bih, doduše, jako voljela da se realizuju projekti iz BiH.

  • U augustu prošle godine ste stupili na dužnost ambasadorice Njemačke u BiH. Kako biste ocijenili političku situaciju u BiH, nakon skoro godinu dana provedenih na toj dužnosti?

- Između ostalog historija i Ustav čine Bosnu i Hercegovinu teškim mjestom; ima mnogo unutrašnjih konflikata. BiH ne olakšava život svojim građanima: visoka nezaposlenost, korupcija, nepotizam otežavaju ljudima svakodnevnicu. Kako bi se uhvatili u koštac s tim i učinili da zemlja bude vrijednija življenja za njene građane, poželjela bih od političara na svim razinama mnogo više angažmana u interesu svih građana Bosne i Hercegovine! Isplati se: BiH je zemlja sa velikim potencijalom. Napravite nešto od toga!

  • Trenutno aktuelna tema je i novo unutrašnje struktuiranje BiH - nedavno se i u Evropskom parlamentu govorilo o federalizaciji BiH, a izjava bivše izvjestiteljice Evropske unije za Bosnu i Hercegovinu Doris Pack da treba ukinuti kantone podijelila je političare u entitetu FBiH. Da li je BiH potrebna nova unutrašnja struktura?

- Unutrašnja struktura je pitanje o kojem BiH mora sama odlučiti. S mog aspekta nije struktura tako veliki problem, nego razne državne službe moraju svoje zadatke razumjeti i izvršavati u dobro shvaćenom interesu svih građana i zemlje.

  • Da li bi sadašnji Ustav Bosne i Hercegovine, čija je osnova Dejtonski sporazum, trebao biti prerađen, treba li se govoriti o Daytonu 2, odnosno, može li BiH sa sadašnjim Ustavom napredovati?

- Sprovođenje jednog dijela reformske agende je pokazalo da se BiH može razvijati dok svi budu težili istom cilju. Dayton, dakle, ne može služiti kao izgovor da se ne započne sa procesom transformacija i ključnim ekonomskim i socijalnim reformama koje su ovoj zemlji tako nužno potrebne: Ima još mnogo važnih reformi koje se mogu realizirati bez izmjena ustavne strukture. Građani s pravom očekuju da se političari bez odlaganja i dosljedno prihvate posla!

  • Iz evropskih krugova se često čuje kako Reformska agenda u BiH napreduje i da su tu koraci očiti, ali narod to ne osjeti, pogotovo kada je riječ o zaposlenosti. Broj zahtjeva za njemačke vize je drastično porastao i u BiH, otkako su na snagu stupile olakšica za pristup njemačkom tržištu rada za građane zemalja Zapadnog Balkana. Nedavno je iz vaše ambasade saopćeno kako u ovom trenutku, uprkos kadrovskom pojačanju odjela za vize, ne možete ponuditi više tj. veći broj termina nego što trenutno nudite. Kako zadržati ljude u zemlji?

- Bh. političari su znatno izgubili na elanu kada se radi o napretku Reformske agende. Ključne oblasti kao što je reforma uprave i privrede moraju se još realizirati, sistemi socijalnog osiguranja moraju postati učinkovitiji, mora biti djelotvorna borba protiv korupcije i nepotizma. Umjesto da to dosljedno sprovode, političari se gube u fragmentiranim rovovskim bitkama.

Dosljedno provođenje reformske agende učinit će ovu zemlju vrijednijom življenja: reformska agenda sadrži naime elemente koji će iskorijeniti korupciju, protekciju i nedostatak vladavine prava. I to je važan preduslov za to da se otvaraju hitno potrebna radna mjesta i privlače strane investicije.

Kao što rekoh: BiH je zemlja sa velikim potencijalom: upotrijebite Reformsku agendu da bi ga iskoristili!

  • Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik je nedavno studentima u RS-u poručio da “Srpsku zovu državom“, što nije prva izjava te vrste koja dolazi od vladajuće strukture u RS-u. Član Predsjedništva BiH Dragana Čović i predsjednika Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH Božo Ljubić su ranije izjavljivali da 'Hrvatska Republika Herceg Bosna' nikada nije ugašena i da se Hrvati u BiH moraju ujediniti oko te ideje. Kako biste komentirali te izjave?

- Za Njemačku je teritorijalni integritet BiH van svake dvojbe. Ustav je odredio strukturu BiH kao jedinstvenu suverenu državu koja se sastoji od dva entiteta. Svako ko ovaj teritorijalni integritet ili ovu tvorevinu koja je ustavno definisana, dovede u pitanje, radi protiv države Bosne i Hercegovine, njenih građana i budućnosti zemlje u EU-u i NATO-u.

  • Za aktiviranje MAP-a je ključno knjiženje perspektivne vojne imovine na BiH, što dijelom osporavaju vlasti u RS-u. Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg je u intervjuu za Al Jazeeru rekao da je odluka na ljudima i liderima u BiH da li žele u Alijansu ili ne. Kako riješiti taj problem, kada je javnost podijeljenja po pitanju članstva u NATO?

- Njemačka pomaže Bosni i Hercegovini koliko je moguće u ostvarivanju njenog cilja da se po mogućnosti ubrzo aktivira MAP.

BiH je sama sebi postavila za cilj članstvo u NATO-u. Put do NATO-članstva traži da se domaći političari aktivno zauzmu za to i nastave raditi na ispunjavanju Talinskih kriterija. Mogu samo ohrabriti da se nastavi raditi u tom pravcu. Dogovor o Pregledu odbrane postignut prošle godine je bio važan korak naprijed, sada je bitno da se i sprovede.  

  • Mnogi evropski zvanični, a zadnji u tom nizu - njemački ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel, su iznijeli mišljenje da Evropska unija “nije dovoljno opipljiva na Balkanu“. Kako bi EU trebala nastupiti na Balkanu u budućnosti?

- EU i njene države članice ne smiju biti prepoznatljive samo kroz osobe koje ih predstavljaju nego i kroz svoje projekte. Meni npr. pada stalno iznova u oči da u Bosni i Hercegovini projekti EU-a nisu obilježeni odgovarajućim pločama i natpisima i odmah nisu prepoznatljivi.

Predstavnici Evropske unije i njenih država članica bi mogli biti češće prisutni na terenu, a ne samo u Sarajevu. Jedan lijep primjer za tu vrstu razmjene unutar zemlje bio je Poljoprivredni forum u Prijedoru na kojem sam sudjelovala početkom godine sa kolegom iz EU-a.

  • Njemački ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel je zaintrigirao javnost predstavljanjem inicijative Berlin-Plus za zapadni Balkan. Neki mediji u BiH su prenijeli informaciju da se radi o gotovo dvije milijarde eura pomoći za zemlje regije. Imate li informacija o detaljima ove inicijative, kada možemo očekivati konkretne korake-mjere kada je Berlin-Plus u pitanju?

- Berlinski proces je regionalni proces, u potpunosti u znaku povezivanja. Ovo povezivanje i umrežavanje ne odnosi se samo na infrastrukturu, već i na političare i građane, posebno mladu generaciju. U kratkom vremenu svog postojanja ovaj proces je već dao rezultate, npr. tješnju razmjenu između političara iz regiona kada je riječ o zajedničkim izazovima i 2016. osnivanje  Regionalne kancelarije za mlade Zapadnog Balkana RYCO koja će, nadajmo se, u 2018.  moći ponuditi prve programe razmjene mladih.

S njemačke tačke gledišta  Berlinski proces pokazao se ispravnim i trebalo bi ga nastaviti i nakon onog prvobitno planiranog perioda od četiri godine. Prijedlog saveznog ministra Gabriela u vezi Berlinskog procesa plus treba shvatiti kao njemački doprinos diskusiji oko nastavka i daljnje dogradnje Berlinskog procesa. Ostale oblasti kao što je IT-samit, jačanje ekonomskog položaja kao i profesionalizacija u strukovnom obrazovanju treba dalje da unapređuju povezivanje i EU-integraciju. Podrazumijeva se da dodatni programi pri tome zahtjevaju i dodatna sredstva. Ali ponajprije treba započeti diskusiju o sadržaju i tu zemlje regiona zapadnog Balkana imaju vodeću ulogu.

  • Na koji način bi septembarski izbori u Njemačkoj mogli utjecati na BiH i regiju?

- Bez namjere da prejudiciram ishod izbora, mogu Vam reći da će se vanjska politika prema ovom regionu sa velikom sigurnošću  nastaviti neovisno o predstojećim izborima zastupnika za njemački parlament. Mi ćemo nastaviti pružati podršku EU- i NATO-integraciji BiH i poklanjati veliku pažnju regionu zapadnog Balkana.

Izvor: Al Jazeera 

Marketing

 

  cinestarskola liderstvafotbhmbhmagazin