TL PreporuciBanner 670x90 Animated 15.02

Jozelić: Religija se u BiH politizira i to kroz obrazovni sistem

Istaknuto Jozelić: Religija se u BiH politizira i to kroz obrazovni sistem

Sistem obrazovanja u BiH je samo jedan u nizu problema sa kojima se naša država kao i građani koji žive u njoj susreću. Religija koja je postala sve više politizirana i koja se provlači kroz sve segmente društva, a pogotovo kroz obrazovanje u BiH produbljava probleme naše države, ističe stručnjakinja za politizaciju religije i povijesti Jasna Jozelić. Ona govori o problemima sa kojima se susreće obrazovanje u BiH. Da li ćemo ikada imati slobodu izbora? Kakve buduće generacije možemo očekivati, kakvo obrazovanje imamo o ovim problemima za interview.ba govorila je Jozelić. Jasna Jozelić je također jedna od urednica knjige Education in Post- Conflict Transition: The Politicization of Religion in School Textbooks. Ova knjiga objedinjuje cijelu bivšu Jugoslaviju oko istog problema religije, obrazovanja i politike, ali u BiH je najizraženiji zbog strukture stanovništva.

Razgovarao/la: Emina Kišić za Interview.ba

Foto: Lična arhiva

I U MIRU RAT: „ Glavni rezultat istraživanja pokazao je da politički projekti započeti ratom, segregacija među etničkim grupama se zapravo samo nastavljaju kroz obrazovanje. (…) Zbog toga što je obrazovanje srž i tu je bilo najlakše „zabetonirati“ produbiti te podjele reformama obrazovanja i samim tim potvrđuju poruku rata koja je bila. Žele da se što više društvo podijeli kako bi ovi na vlasti mogli nastaviti vladati.“

INTERVIEW.BA: Ko je odgovoran za politizaciju religija u školstvu?

JOZELIĆ: Zadnjih šest godina kolegica Gorana Ognjenović i ja radimo na konceptu politizacije u obrazovanju. Srž koju smo mi istraživale kroz ovih šest godina jeste politizacija religije. Kroz ovaj istraživački rad došli smo do tačke školovanja i nažalost u BiH problem politizacije religije je doista veliki. Naše državne institucije su jako slabe. U tom smislu „tri nacionalna korpusa“ drže državne institucije u šaci. Mi prije svega treba da očekujemo da jedna država ima zajednički nastavni plan i program. Školovanje je srž razvoja, ne samo individue već i društva i kulture.

U ovom istraživačkom radu smo došli do zaključka da ta tri „nacionalna korpusa“ kroz nastavni plan i program školovanja, te kroz predstavljanje koncepta „dvije škole pod jednim krovom“ prisilno drže djecu od osnovne škole do srednje škole odvojeno,bez prava na slobodu namećući im koncept življenja kakav oni ne žele. Drže ih odvojeno da bi im lakše bilo stvarati neki „novi identitet“. Identitet koji se stvara političkom akcijom. To nije identitet koji je stvaran već identitet koji bi se trebao napraviti tako da ništa ne funkcioniše.

INTERVIEW.BA: Koje je rješenje za ovakvu situaciju?

JOZELIĆ: Teško pitanje. Mišljenja sam da je jedini izlaz iz ovakve krize ojačavanje državnih institucija. Također, mislim da bi mladi u svim bivšim Jugoslovenskim republikama trebali da zahtijevaju kvalitet u školovanju, jer prije svega država je ta koja mora garantovati  slobodu školovanja. Kroz školovanje trebali bismo stvarati nešto što bi trebalo biti stvaranje generalnog znanja, učenja o drugima, učenje o  približavanju jednih drugima.Međutim  „tri nacionalna korpusa“ uspjela su stvoriti nastavni plan i programom samo za produbljivanje problema, odnosno samo još više  politiziranja obrazovanja kao i religija.

INTERVIEW.BA: Zbog čega se kroz obrazovanje nastavljaju segregacije društva?

JOZELIĆ: Glavni rezultat istraživanja pokazao je da politički projekti započeti ratom, segregacija među etničkim grupama se zapravo samo nastavljaju kroz obrazovanje. A zbog čega se nastavljaju kroz obrazovanje? – Zbog toga što je obrazovanje srž i tu je bilo najlakše „zabetonirati“ produbiti te podjele reformama obrazovanja i samim tim potvrđuju poruku rata koja je bila. Žele da se što više društvo podijeli kako bi ovi na vlasti mogli nastaviti vladati.

INTERVIEW.BA: Da li se druge države upliću u nastavne planove i programe u BiH?

JOZELIĆ: U BiH se upliću druge države koje predstavljaju svoje nastavne planove i programe našoj državi, što je apsurdno. BiH treba sama da ima jedan zajednički plan i program za sve i to bez uplitanja drugih država. Primjeri država koji se upliću u nastavne planove i programe su Hrvatska i Srbija. Danas sam čitala u novinama da Srbija i Republika Srpska žele da usaglase svoje nastavne planove i programe, vjerujem da je to isto napravljeno na mjestima gdje je hrvatsko stanovništvo većina i to je, nažalost, veliki problem. Ne smije se odustati. Znam da to zvuči veoma utopijski, ali mislim da je najvažnije da krenemo od toga da mladi moraju zahtijevati kvalitetno školovanje. Bez obzira kakva je politička situacija, kakvu segregaciju pravimo, moramo se okrenuti ka budućnosti. Bez kvalitetnog školstva mi ne možemo očekivati svijetlu budućnost.

INTERVIEW.BA: Kakvi su mladi u BiH? Da li pokazuju zainteresovanost za ovakvu vrstu problema?

Mladi u BiH su ušli u neku vrstu letargije, neku vrstu depresivnog stanja, ali to zaista nije čudno s obzirom na političku situaciju. Mišljenja sam da ako se mi ne fokusiramo na mlade da im kroz školstvo damo snagu i znanje, teško da možemo očekivati da se nešto na bolje promijeni. Moramo se kretati ka demokratskom društvu, a bez kvaliteta školstva toga nema. M smo ti koji stvaramo budućnost za nas same. Mladi trebaju da koriste demokratske mehanizme koji postoje, ako postoje, ako ne postoje trebaju da se osnaže, da traže kvalitetno obrazovanje, jer jedino tako možemo ići naprijed.

Marketing

41101911 307928816676906 714798681085181952 n