TL PreporuciBanner 670x90 Animated 15.02

Van der Auweraert: Migrantska ruta preko BiH će se nastaviti

  • Objavljeno u Intervju
Istaknuto Van der Auweraert: Migrantska ruta preko BiH će se nastaviti

„Jako je važno da državne vlasti preuzmu donošenje odluka gdje će migranti biti smješteni. Trenutno tu rupu u sistemu popunjavaju UNHCR i IOM, ali to je i dalje rupa“, naglasio je Peter Van der Auweraert, šef Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u BiH i subregionalni koordinator za Zapadni Balkan, u intervjuu za Radio Slobodna Evropa. Van der Auweraert je govorio o aktuelnim izazovima kada je u pitanju migrantska kriza koja u BiH ulazi u prvu zimu. Akcenat je na trenutnom stanju u Bihaću i Velikoj Kladuši gdje je najveći broj izbjeglica trenutno smješten, te na ulozi državnih i lokalnih vlasti u rješavanju problema. Van der Auweraert prognozira da će migrantska ruta preko BiH biti aktuelna i u narednoj godini te da bi s proljećem moglo doći do rasta broja izbjeglica koje će preko ove zemlje tražiti prolazak ka Zapadnoj Europi.

RSE: IOM je dobio dozvolu da počne koristiti prostor fabrike Miral u Velikoj Kladuši za humanitarno smještanje migranata, međutim, ne kao pravi prihvatni centar. Koja je razlika između ta dva pojma te koliko dugo i u kojem kapacitetu će ovaj humanitarni centar biti u funkciji?

Van der Auweraert: Dobili smo dozvolu u ponedjeljak od ministra sigurnosti i Europske delegacije da koristimo Miral kao humanitarni centar za kratkoročni smještaj i pružanje pomoći migrantima koji su trenutno u Velikoj Kladuši. To je izuzetno važan razvoj događaja jer nije bilo drugog rješenja da se izmjeste ljudi sa livade u Trnovima koja je i ranije bila neprihvatljiva lokacija, a dolaskom zime je još više neprihvatljiva.

S političkog aspekta je jasno da Europska unija ne želi trajni smještajni centar za migrante u Velikoj Kladuši zbog blizine granice. Mi ćemo držati centar otvorenim dok to bude nužno radi pružanja kratkoročne humanitarne pomoći migrantima i dok ne budemo u mogućnosti da ih prebacimo na druge lokacije, primjerice u Ušivak kod Sarajeva.

Trenutni kapacitet objekta Miral je oko 700 kreveta. Nisu svi kreveti popunjeni, ali moramo imati rezervnu opciju u slučaju novih dolazaka. Nisu u pitanju samo oni koji dolaze u Unsko-sanski kanton već i ljudi koje vraćaju iz Hrvatske, tako da moramo biti u mogućnosti da im pružimo kratkoročni smještaj, pogotovo sada kad je zima. Nemamo namjeru držati ljude ovdje duži period, ali koliko će oni ostati ovisi o smještajnim kapacitetima drugdje.

RSE: U Unsko-sanskom kantonu je trenutno 3.000-3.500 izbjeglica, koliko je od toga u prihvatnim i humanitarnim centrima pod nadzorom IOM-a?

Van der Auweraert: U procesu smo da predamo sve centre koje je IOM osnovao Ministarstvu sigurnosti BiH i Službi za poslove sa strancima. Tako je trebalo biti od početka, jer IOM u osnovi i nije odgovoran za smještaj migranata već je to posao državne vlasti.

Kada je riječ o trenutnim centrima, imamo Sedru (u Cazinu, op.a.) s punim kapacitetom od 430 pojedinaca, većinom porodica sa djecom. U Biri (Bihać) je trenutno oko 1.000 migranata i moram da naglasim da je taj centar otvoren prije samo četiri sedmice, što znači da se kapacitet jako brzo širi i nastaviće se širiti. U Borićima (Bihać) imamo 700-800 ljudi koje želimo prebaciti u Biru i Ušivak što je prije moguće. Radovi na tom objektu teku jako sporo jer je veoma teško raditi na utopljavanju zgrade s tolikom brojem migranata unutra. Moja procjena je da trenutno u Miralu imamo oko 500 ljudi. Takođe imamo oko 150 pojedinaca koje smo smjestili u hostele, to su porodice s djecom za koje nismo mogli pronaći drugi smještaj jer je Sedra puna. Trenutno pokušavamo zajedno sa Službom za poslove sa strancima da premjestimo ove ljude u azilantski centar Delijaš kod Sarajeva i u Salakovac kod Mostara.

Moram naglasiti da je jako važno da državne vlasti preuzmu donošenje odluka gdje će ljudi biti smješteni. Trenutno tu rupu u sistemu popunjavaju UNHCR i IOM, ali to je i dalje rupa. Na primjer, u Srbiji to radi Komeserijat za izbjeglice i stvarno je posao države da odluči gdje će ljudi biti smješteni.

RSE: Ima li još uvijek onih koji spavaju pod otvorenim nebom i u neadekvatnom smještaju?

Van der Auweraert: Vjerovatno da ima. Kad smo izmještali ljude sa livade u Velikoj Kladuši, otprilike njih četrdesetak je odbilo da ide. Mislim da je najvažnije da svi znaju da, ako žele, mogu spavati u zatvorenom. Mi ih ne možemo prisiliti da private ponudu da dođu u smještaj koji je adekvatan i human, tako da će i dalje biti onih koji iz raznih razloga radije spavaju napolju jer vjeruju kako je bolje da su bliže granice, ali ono što je po mom mišljenju važno jeste da se pobrinemo da niko ne mora da spava na otvorenom. Do prije dva dana u Velikoj Kladuši nije bilo alternativnog smještaja za migrante s ledine tako da ih nismo ni mogli pozvati da spavaju unutra. Ovo sada je velika promjena.

RSE: Kantonalne vlasti u USK već mjesec dana ne dozvoljavaju prijevoz migranata u ovaj kanton, međutim, mnogi od njih pješače kako bi došli do Bihaća i Velike Kladuše. To stvara nove humanitarne probleme, posebno sada kada su temperature niske. Očigledno je da migranti pošto-poto žele u USK. Postoji li rješenje koje će zadovoljiti i jednu i drugu stranu?

Van der Auweraert: Ne bih da komentarišem tu odluku, osim da razumijem, iz perspektive lokalnog stanovništva, da osjećaju kako imaju već previše migranata i izbjeglica. Međutim, ako ljude sprječavamo da dolaze, jako je važno da imamo dobru koordinaciju. Tako da ako one koji dolaze u USK vraćamo u Sarajevo, onda moramo imati barem koordinaciju sa nadležnima u Sarajevu kako bi dostojanstveno i ljudski prihvatili te ljude tamo.

Problem je, prema mom shvatanju, što trenutno niti unutar Unsko-sanskog kantona migranti ne mogu koristiti taksije ili autobuse, a posljedica toga je da ljudi po ovoj hladnoći hodaju u malim grupama. Jučer je, na primjer, bila magla na cesti prema Bihaću i bilo je jako opasno. Veoma sam zabrinut da ćemo, ako ne olakšamo slobodno kretanje ovih ljudi barem unutar kantona, imati smrtne slučajeve zbog smrzavanja. S druge strane, ako gledamo sa sigurnosnog aspekta, zabrinut sam da će ljudi koji hodaju noću pokušati da provaljuju u kuće što bi moglo imati i daljne sigurnosne posljedice.

Na vlastima je da odluče, ali moja sugestija je da omogućimo slobodno kretanje barem unutar kantona. Ali, opet naglašavam, na državi je da odluči gdje ljudi mogu biti smješteni i jako je bitno da se zna ko je zadužen za to.

RSE: Kakva je suradnja IOM-a sa državnim i lokalnim vlastima u Unsko-sanskom kantonu?

Van der Auweraert: U USK smo vidjeli ogromnu promjenu nakon što je formirana nova vlada koja ima mnogo proaktivniji pristup rješavanju problema. Sa gradonačelnikom Bihaća imamo jako dobru saradnju od samih početaka, takođe i sa gradonačelnikom Cazina gdje se nalazi Sedra.

S predstavnicima vlasti u Velikoj Kladuši, i pokušavam da ovo kažem bez bijesa, sam ogorčen. Sada sam shvatio da oni pokušavaju kazniti vlasnika objekta Miral tako što ne odvoze smeće ispred njegove zgrade. Ja ih ne razumijem. Dugo radimo na tome da pronađemo rješenja i svaku soluciju do koje smo došli, svaki korak kojeg smo načinili, oni su pokušali potkopati.

Imamo blisku saradnju sa ministrom sigurnosti i Službom za poslove sa strancima, posebno u Ušivku gdje je ova služba nadležna za objekat. Zadovoljan sam. Jedino što moramo je da radimo brže, ali sve u svemu mislim da možemo biti zadovoljni saradnjom, uz izuzetak Velike Kladuše.

RSE: Kakve su procjene za sljedeću godinu kada je u pitanju migrantska ruta preko BIH?

Van der Auweraert: U kratkom periodu smo vidjeli veliki pad u dolascima u BiH. Prije mjesec dana imali smo 1.200 dolazaka sedmično, prošle sedmice bilo ih je oko 450. U sljedećih nekoliko sedmica sa hladnijim vremenom imaćemo još manje dolazaka. Što se tiče proljeća, moramo biti spremni na to da će se ruta kroz BiH nastaviti. Pravi razlog za to je što smo imali 23 hiljade dolazaka u BiH ove godine, a najviše 4.500 ih je sada u zemlji. To znači da je, iz migrantske perspektive, ova ruta prohodna.

AMIR PURIĆ

RSE

 

 

senoworks