TL PreporuciBanner 670x90 Animated 15.02

A imaju li freelanceri nekakva prava?

  • Objavljeno u Kolumne
Istaknuto SA Business Index SA Business Index

Vrhovni sud SAD-a je još u prvoj polovini prošlog vijeka zaključio da pravo oporezivanja ne podrazumijeva samo pravo da se poreski obveznik razori nego i pravo da se održi na životu

ELDAR DIZDAREVIĆ

OSLOBODJENJE.BA

Kada su svojevremeno pitali Alberta Einsteina da li je komplikovano da obični ljudi shvate i razumiju teoriju relativiteta, on je rekao da i oni mogu, a ne samo fizičari, relativno lako da razumiju sve osnove i kvantne fizike i pomenute teorije, ali pod pretpostavkom da im neko to lako i jednostavno objasni. Slavni fizičar je tom prilikom, međutim, rekao i da je najteža stvar na svijetu za razumjeti porez na dohodak, misleći pri tome da je zdravom logikom veoma teško, gotovo nemoguće, shvatiti kako neko polaže pravo da naplaćuje (oporezuje) dio od prihoda nekog drugog. Međutim, uprkos tome, sve države u svijetu hiljadama godina unazad daju si pravo da oporezuju sve koji na bilo koji način ostvaruju prihode, tako da je to zapravo na izvjestan način do danas postao aksiom čija se ispravnost i ne treba dokazivati.

Danas živimo u svijetu u kojem su, kako se to kolokvijalno kaže, samo dvije stvari za sve ljude sigurne: da će umrijeti i da će platiti porez. Sjetimo se da čuveni američki gangster Al Capone nije odležao sedam i pol godina u Alcatrazu zbog pljački i ubistava, nego zbog utaje poreza. I u BiH se, kao uostalom i u svim drugim zemljama na planeti, primjenjuje pravo oporezivanja, što je regulisano nizom zakonskih i podzakonskih akata. Međutim, sa ovako preglomaznom i predimenzioniranom administracijom jasno je da BiH nikada neće imati dovoljno prihoda od poreza te se, shodno tome, konstantno istražuju nove mogućnosti i dodatne opcije za nova oporezivanja ili pak za veće stope oporezivanja. Jedna od takvih novih opcija je nedavno pokrenuta akcija Porezne uprave FBiH (skraćeno PUF) o oporezivanju freelancera, kao i ostalih vrsta prihoda iz inostranstva, a potom i oporezivanje prihoda od izdavanja imovine.

Ova tema je u BiH došla u žižu prije otprilike mjesec, nakon što su mediji objavili namjere PUF-a da oporezuju freelancere, odnosno, kako se to pravno preciznije formuliše, osobe koje novac zarađuju u inostranstvu. PUF je prije toga uputio javni poziv obveznicima, fizičkim licima, rezidentima FBiH, koji ostvaruju prihode iz inostranstva putem PayPala, MoneyGrama ili nekog od drugih servisa elektronskog online plaćanja da - ako to već nisu učinili - podnesu poreznu prijavu i plate porez na dohodak. Nakon toga je objavljeno i da će PUF u narednom periodu svoje interesovanje usmjeriti i ka onima koji svoju imovinu izdaju u zakup, a posebno onih koji prihode ostvaruju posredstvom iznajmljivanja soba, stanova, apartmana i kuća preko internet-platformi poput Booking.coma ili Airbnba.

Zapravo, PUF nije u ovom slučaju učinio ništa novo niti revolucionarno. U zemljama u okruženju su još prije dvije godine počeli provoditi ovakve i slične aktivnosti, pa je čak i Poreska uprava RS-a još sredinom prošle godine počela istraživati koliko vani zarađuju freelanceri i oni koji iznajmljuju imovinu preko interneta. No, iz svega pomenutog je jasno da su porezne uprave u regiji po metodu copy-paste našle način da uđu u trag novcu koji se preko raznih internet-platformi slijeva u matične zemlje, a sve se te aktivnosti svuda podupiru populističkim frazama kako nije pošteno da oni koji krvavo zarađuju svoj novac u matičnoj državi moraju platiti poreze, a drugi ne. I na izvjestan način poreznici su zaista u pravu. Međutim, tu čaroliju ravnopravnosti kod nas automatski kvare liste najvećih poreskih dužnika koji su, naprimjer, prema posljednjim podacima dužni FBiH otprilike 2,27 milijardi KM. Naravno, riječ je o velikim kompanijama u državnom vlasništvu (Željeznice FBiH, GRAS, rudnici, Hidrogradnja, Sveučilišna klinička bolnica Mostar itd), a kojima se već godinama - i to sistemski - toleriše ono što se sada stavlja na dušu freelancerima i iznajmljivačima. Naravno, u ovom slučaju nije riječ o istim vrstama poreza, ali svejedno... princip jednakosti bi ipak trebao biti princip jednakosti.

Opozicija je nakon ovih najava PUF-a odmah reagirala tvrdeći da na ovaj način u BiH dolaze desetine miliona KM, a vlast, na procvat izvozne industrije poput freelancera, odgovara neorganizovanim i nesistematskim haračenjem u bezglavom pokušaju da se domogne dodatnog novca pred izbore. Također, ističu da niko ne smatra spornim samo oporezivanje, ali da u situaciji gdje je to plaćanje bilo nemoguće i gdje nisu postojale procedure u poreskim institucijama, suludo je tražiti retroaktivne uplate za tri godine unazad i pritom dajući rok od jednog mjeseca. Sve neophodne procedure su, naime, propisane podzakonskim aktima tek u aprilu 2018. i s te tačke opozicija je zaista u pravu.

Prema njima, ključni problem je u tome što je PUF javno pozvao građane FBiH da regulišu poresku obavezu po osnovu svih priliva novca iz inostranstva - uključujući i prilive novca u vidu poklona - i to retroaktivno za period od 2015. do 2017. godine. I sve to u veoma kratkom roku od 30 dana, pri čemu čak i u PUF-u misle da je taj rok kratak, ali, kako kažu, oni samo provode propise. Međutim, kada se pomenu prilivi novca u vidu poklona, onda na taj način dolaze pod lupu i svi oni koji, recimo, žive već godinama u inostranstvu, a svojim roditeljima ili članovima porodice šalju novac za, kako se to pravno kaže, primarnu potrošnju domaćinstava. I zaista je krajnje problematično oporezivati te doznake koje, pomenimo i to, već godinama idu u prilog ljudi na vlasti jer im održavaju potreban socijalni mir u (F)BiH, budući da je praktično nemoguće od, naprimjer, pošteno zarađenih starosnih penzija podmirivati osnovne životne potrebe. Hoće li kreatori bh. fiskalne politike nešto novca od prikupljenih poreza uputiti ovim ljudima? Neće, naravno. Osim toga, čisto logički promatrano, ako se freelancerima oporezuje dohodak, hoće li oni zauzvrat dobiti nešto od države? Zbog toga opozicija i kaže da je skandalozno da ovaj harač 21. vijeka nastoji oporezovati dohodak ovih ljudi retroaktivno još od 2015. godine, ne nudeći im zauzvrat zdravstveno ili penzijsko osiguranje, niti bilo kakve olakšice ili beneficije koje imaju svi drugi porezni obveznici čiji je dohodak oporezovan. A i to je tačno. Uostalom, upravo je zbog sličnih stvari Vrhovni sud SAD-a još u prvoj polovini prošlog vijeka zaključio da pravo oporezivanja ne podrazumijeva samo pravo da se poreski obveznik razori, nego i pravo da se održi na životu.

I šta na kraju reći na sve ovo? Prvo, pravno gledano, država zaista ima pravo da naplati porez od svih građana, uključujući i freelancere i one koji preko interneta iznajmljuju svoju imovinu. Drugo, pitanje je ima li pravo to učiniti retroaktivno s obzirom na to da je država sama sa velikim zakašnjenjem propisala sve neophodne procedure (pravilnik Ministarstva finansija FBiH iz aprila 2018. godine). Treće, svi moraju biti jednako oporezovani, što automatski znači i da svi moraju imati ista prava. Zašto freelanceri također ne bi imali pravo na lični odbitak kao što imaju i oni koji rade u BiH? Osim toga, zašto freelanceri, ali i drugi koji rade u BiH na ugovore o djelu i slično, imaju obavezu da uplaćuju nešto što ne koriste i što po osnovu tih uplata zakonski uopšte i ne mogu da koriste (naprimjer, zdravstveno osiguranje)? Koliko je pametno ovako brutalno krenuti s oporezivanjem onih koji su sami sebi našli posao, a koji pri tome žive u državi koja ima ubjedljivo najveću stopu nezaposlenosti, kao i najveću stopu nezaposlenih mladih u Evropi? Dakle, ne sporeći pravo državi da naplaćuje svima poreze, ali također i ne sporeći pravo svih poreskih obveznika da budu tretirani na isti način, ovo se pitanje jednostavno mora drugačije riješiti - i to novim zakonskim propisima - koji će biti napravljeni uz javne konsultacije sa građanima i koji bi trebali regulisati ovu izuzetno važnu oblast u državi koja je u Evropi neslavni lider po nezaposlenosti.

senoworks