TL PreporuciBanner 670x90 Animated 15.02

Balon društvenih mreža pred pucanjem

  • Objavljeno u Kolumne
Istaknuto Balon društvenih mreža pred pucanjem
Društvene mreže sa padom Facebooka su krenule sa procesom odumiranja, ali trenutno niko ne može ni naslutiti šta će ih zamijeniti
ELDAR DUZDAREVIĆ
 
OSLOBODJENJE.BA
 

Mediji u BiH, a posebno internet-mediji, bukvalno obožavaju Facebook i njegovog tvorca Marka Zuckerberga. Ako, recimo, iz svijeta dođe vijest da je profit ili broj korisnika Facebooka porastao za 0,1 posto, ovdašnji će internet-mediji tu vijest objaviti uz mnoštvo hvalospjeva i o Facebooku i o Zuckerbergu. Međutim, ako iz svijeta na ove prostore stigne kakva vijest koja ne ide u prilog najpoznatijoj svjetskoj društvenoj mreži, onda će je ovdašnji mediji jednostavno ignorisati, bez obzira na to koliko ta vijest bila važna ili bombastična.

Tako se, naprimjer, broj bh. portala koji su nedavno objavili slijedeću vrlo važnu vijest može nabrojati na prste jedne ruke. Dana 25. jula 2018. godine, kako prenosi Bloomberg, kompanija Facebook Inc. i njen predsjednik i direktor Mark Zuckerberg su samo u jednom danu, i to u roku od pet minuta, izgubili ravno 17 milijardi dolara! Vrijednost dionica Facebooka pala je na berzi tog dana za 20 posto i to je najveći dnevni gubitak neke kompanije na američkim berzama svih vremena! I svi su svjetski mediji prenijeli ovu vijest. Ali ona iz nekog čudnog razloga nije pobudila interese urednika većine bh. internet-portala.

Nakon tog ogromnog pada vrijednosti, preostali dioničari Facebooka su, logično, zatražili ostavku Zuckerberga, odnosno njegovu smjenu ili bar smanjenje njegovog uticaja u kompaniji u kojoj on kontrolira 60 posto dionica. Preostali dioničari su, naravno, zabrinuti za svoj novac jer im informacija da je Zuckerberg za samo pet minuta postao “lakši” za 3,3 milijarde dolara bukvalno ledi krv u žilama. No, ostavimo sada dioničare Facebooka po strani. Pravo pitanje glasi zašto je vrijednost Facebooka toliko pala?

Dan prije pada vrijednosti Facebook je objavio prognoze u kojima se navodi kako se očekuje da će kompanija u narednim godinama imati daleko manje prihode od dosadašnjih. Naravno, na velikim i likvidnim tržištima ovakve vijesti uvijek utiču na vrijednost dionica, no u slučaju Facebooka ipak niko nije očekivao ovoliki pad. Pa šta je onda razlog tolikom padu?

Odgovor na to pitanje je prilično kompleksan, ali se konture ipak mogu jasno oslikati. Riječ je, vjerovali ili ne, o krizi povjerenja i sumnjama javnosti u zaštitu privatnosti korisnika Facebooka. Povjerenje većine korisnika u Facebook počelo je naglo da pada prije izvjesnog vremena, kada je na površinu isplivao skandal sa psihološkim obrađivanjem ličnih podataka desetine miliona korisnika Facebooka, poznat pod nazivom Cambridge Analytica, o čemu nas bh. internet-portali, uglavnom, nisu izvještavali.

Nakon tog slučaja, povjerenje u popularnu društvenu mrežu se doslovno strmoglavilo, tako da se sada sve negativno odmah pripisuje toj društvenoj mreži. Amerikanci, recimo, masovno krive Facebook zbog ulaska Donalda Trumpa u Bijelu kuću. Oni smatraju da je Trump pobijedio na izborima samo zato što je Facebook dozvolio ruskim subverzivnim fake-news sadržajima oglašavanje na svojim stranicama, raspirujući na taj način američku političku paranoju, poznatu i pod imenom Russiagate, do neslućenih granica.

No, ukratko, ugrožena privatnost na Facebooku ključna je stvar za dugoročno loše prognoze za ovu društvenu mrežu. Ali, to je samo po sebi toliko smiješno i u isto vrijeme tragično da ovakav slučaj vjerovatno nema premca u modernoj historiji čovječanstva. Zašto? Pa zato što je Facebook u početku upravo i zamišljen kao nešto što prikuplja lične podatke svojih korisnika. Najvrednija aktiva Facebooka koju ova kompanija posjeduje je privatna informacija o korisnicima, a to je i bila ključna odrednica kada je stvaran Facebook.

No, napravimo sada jednu digresiju i vratimo se malo unazad u vrijeme kada je nastajao Facebook. Šta mi znamo o Facebooku i Marku Zuckerbergu? Ne mnogo. Znamo samo ono što nam je holivudska industrija snova ponudila u sladunjavom filmu, a što, kao što je poznato, često i ne odgovara stvarnosti baš u svim detaljima. Zuckerberg je, shodno toj filmskoj priči, još kao bubuljičavi student na fakultetu razvio društvenu mrežu Facebook koja je zaludila cijeli svijet, a potom je napravio i istoimenu kompaniju čija je vrijednost narasla do neslućenih razina. Iz filma se također može saznati da moral baš i ne kotira visoko na listi vrijednosti Marka Zuckerberga, jer se čak i iz pomenute holivudske sapunice može jasno shvatiti da je osnivač Facebooka prevario bukvalno sve poslovne partnere s kojima je bilo kada i bilo gdje došao u kontakt. Čak je i osnovni kod za Facebook Zuckerberg izgleda “klepio” od kolega sa fakulteta.

Međutim, u filmu se nigdje ne pominje i druga verzija nastanka i razvoja Facebooka o kojoj također postoje brojna relevantna svjedočenja. Recimo, u veoma popularnoj i gledanoj TV emisiji “Factzone” voditeljice Brooke Alvarez, Facebook je svojevremeno predstavljen kao program CIA (Centralne obavještajne agencije) za prikupljanje obavještajnih podataka i za nadzor, pri čemu je Mark Zuckerberg predstavljen kao direktor CIA za razvoj društvenih mreža. U pomenutoj emisiji čak je pušten snimak govora zamjenika direktora CIA Christophera Sartinskyja u kojem on svjedoči kako su u agenciji ostali zapanjeni kako lako i jednostavno ljudi širom svijeta pristaju dati sve podatke o sebi - adrese stanovanja, brojeve telefona, email-adrese, najnovije fotografije, politička i vjerska uvjerenja, spisak svih svojih prijatelja i poznanika te njihove kontakt-detalje, kao i informacije o tome gdje i šta rade, gdje putuju, s kim se druže i tako dalje.

Da obavještajne agencije imaju nekakve veze sa Facebookom, svjedoči i priznanje CIA dodijeljeno Zuckerbergu i Facebooku kao prvobitno zamišljenom projektu u okviru Patriot Acta. Osim toga, i Julian Assange, osnivač WikiLeaksa i poznati svjetski haker, tvrdi da sve velike američke internet-stranice - poput Facebooka, Yahooa i Googlea - imaju “ugrađeni interfejs koji prikuplja podatke za američke obavještajne služe” tako da su te stranice za njega samo beskrajno opasni špijunski alati. “Facebook je najužasnija moguća mašinerija za špijuniranje”, rekao je svojevremeno Assange. I sada odjednom korisnici Facebooka su beskrajno zabrinuti zbog moguće povrede njihove privatnosti!?

Šta će dalje biti sa Facebookom? Prognoze nisu dobre, iako su ključni ljudi iza Facebooka izuzetno jaki i moćni (pri tome se ne misli na Zuckerberga, op. a). Međutim, prošlo je dosta vremena od osnivanja Facebooka i ova je društvena mreža pomalo dosadila svima, a u prilog joj ne idu i te teme sa narušavanjem privatnosti. A šta je alternativa Facebooku? Konkurencije zapravo i nema, osim što su se društvene mreže počele prije nekoliko godina seliti na mobilne telefone pa sada dominiraju Instagram i slične aplikacije. No, i Instagram je već odavno službeno proglašen “platformom za promociju taštine i lažnog života”. A, osim toga, i Facebook je od 2012. vlasnik Instagrama.

Analitičari kažu da je “balon” društvenih mreža pred pucanjem, baš kao što je davno prije njega pukao balon videoigrica, a potom i dot.com kompanija. Društvene mreže sa padom Facebooka su krenule sa procesom odumiranja, ali trenutno niko ne može ni naslutiti šta će ih zamijeniti. Mi se u BiH samo možemo nadati da će nas ovdašnji mediji pravovremeno o tome obavijestiti, bez obzira na njihovu opsjednutost Facebookom i Zuckerbergom.

 ž

Marketing

41101911 307928816676906 714798681085181952 n