TL PreporuciBanner 670x90 Animated 15.02

Besplatne aplikacije ugrožavaju telekome

  • Objavljeno u Kolumne
Istaknuto medjimurje.hr medjimurje.hr
Tržišni udjel BH Telecoma raste, jer je početkom 2014. tržišni udjel bio 44,87 posto. Slijedi Mtel Banja Luka sa tržišnim udjelom od 38,73 posto, a potom HT Mostar sa 14,55 posto
ELDAR DIZDAREVIĆ
 
 
Celokupno bh. telekomunikaciono tržište posljednjih je godina u padu i to prvenstveno zbog pojave i sve veće popularnosti raznih besplatnih aplikacija za pametne telefone (poput Vibera i tako dalje). Besplatni razgovori posredstvom tih aplikacija u slučaju ovdašnjih operatora, naravno, rezultiraju smanjenjem ukupnih prihoda. Tako je, recimo, ukupan prihod cjelokupnog telekomunikacionog sektora u BiH na kraju 2015. godine iznosio 1,48 milijardi KM, a ukupni profit 188,6 miliona KM. Međutim, dvije godine kasnije ukupni prihod sektora pao je na 1,41 milijardu KM, a profit na 142 miliona KM.

Osim toga, danas u BiH postoji, osim tri dominantna telekom-operatora (BH Telecom, HT Mostar i Telekom Srpske, to jest Mtel) i popriličan broj takozvanih novih operatora (Blicnet, AirABA, Teledigital, Telemach i tako dalje), što zaoštrava tržišnu konkurenciju i raspodjelu prihoda. Poslovni parametri novih operatora iz godine u godinu rastu, ali im u prilog ide to što im je početna osnovica niska. Također vrijedi istaći i da svi ti novi operatori nisu direktno involvirani u sve segmente telekomunikacionih usluga. Zbog toga ćemo se u nastavku ovog teksta osvrnuti samo na tri dominantna operatora, s obzirom na to da upravo te kompanije pružaju sve usluge te s obzirom i na činjenicu da je njihovo tržišno učešće u pojedinim segmentima ubjedljivo najveće.

Tako je, naprimjer, BH Telecom Sarajevo prvo polugodište 2018. završio sa 22,1 milion KM ukupne sveobuhvatne neto dobiti, uz ukupne polugodišnje poslovne prihode od 232 miliona KM. Poslovni prihodi BH Telecoma su ove godine u odnosu na isti period lani pali za 5,3 posto, pri čemu su i poslovni rashodi smanjeni za 4,1 posto. Slično je i sa HT Mostar. Za razliku od BH Telecoma, ovaj je telekom-operator - i pored izuzetno velikog udjela njemačkog Deutsche Telekoma u vlasničkoj strukturi preko HT Zagreb - ostvario daleko slabiji poslovni rezultat, tako da je neto sveobuhvatna dobit HT Mostar u prvih šest mjeseci ove godine iznosila samo 184 hiljade KM. To ujedno predstavlja pad profita od 31,3 posto u odnosu na isti period lani, kada je polugodišnja dobit iznosila samo 268 hiljada KM.

S druge strane, banjalučki Mtel (Telekom Srpske) je u nekonsolidovanom finansijskom izvještaju iskazao u prvih šest mjeseci ove godine otprilike iste poslovne prihode kao i lani i to od 204,7 miliona KM. Pri tome je polugodišnja dobit Mtela smanjena za jedanaest posto, na 22,5 miliona KM. No, na nivou grupe, s obzirom na to da je u gore pomenutom slučaju riječ o nekonsolidovanom finansijskom izvještaju, profit Mtela je nešto niži, oko 21,8 miliona KM, vjerovatno zbog “poravnanja” izvještaja sa ostalim članicama grupe.

Prema posljednjim dostupnim podacima Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) BiH, neprikosnoveni tržišni lider je i dalje BH Telecom. U vjerovatno najvažnijem segmentu, u mobilnoj telefoniji, na kraju prošle godine u BiH bilo je ukupno 3.440.085 pretplatnika, od čega je 2.543.345 pre-paid te 896.740 post-paid korisnika. Stopa penetracije mobilne telefonije je visokih 97,42 posto, a BH Telecom Sarajevo u ovom segmentu ima tržišni udjel od čak 46,55 posto. I ono što je najbolje u svemu tome je to što zapravo tržišni udjel BH Telecoma raste, jer je recimo početkom 2014. godine tržišni udjel bio 44,87 posto. Slijedi Mtel Banja Luka sa tržišnim udjelom od 38,73 posto, a potom HT Mostar sa 14,55 posto. Pri tome tržišni udjel Mtela pada (na početku 2014. godine 42,32 posto), a HT Mostar raste (na početku 2014. godine 12,55 posto). Od ostalih telekom-operatora koji su aktivni u segmentu pružanja usluga mobilne komunikacije, najveći tržišni udjel trenutno ima Blicnet Banja Luka od 0,08 posto.

U segmentu fiksne telefonije na kraju prošle godine u BiH je bilo aktivno 632.914 telefonskih linija, što predstavlja smanjenje od 8,6 posto u odnosu na isti period 2016. I u tom je segmentu BH Telecom lider, sa tržišnim učešćem od 38,19 posto. Slijede Mtel sa 32,31 posto i HT Mostar sa 12,98 posto. Kod sva tri dominantna telekom-operatora tržišni udio u fiksnoj telefoniji pada, prvenstveno zbog toga što tržišni udjeli novih operatora rastu. Tako su novi operatori na kraju prošle godine imali tržišni udjel od 16,52 posto, a na početku 2014. samo 5,79 posto. Nažalost, RAK nema podatke za usluge širokopojasnog pristupa internetu iskazane na način kao u slučaju mobilne i fiksne telefonije, jer u ovom segmentu postoji čak 71 operator. Stoga naglasimo samo da su u cijeloj BiH registrirana ukupno 663.682 priključka širokopojasnog interneta, što znači da je stopa penetracije korisnika interneta putem fiksne mreže visokih 85,25 posto.

Naravno, ovaj trend pada prihoda telekom-operatora nije “privilegija” samo bh. kompanija, nego je manje-više slična situacija prisutna i u regiji. U Srbiji, recimo, prihodi u posljednje tri godine padaju kod svih operatora (Telekom Srbija, SBB Telemach, Telenor i VIP Mobile). U Crnoj Gori prihodi dva telekom-operatora padaju (Crnogorski Telekom i Telenor), dok prihodi trećeg operatora, Mtela, rastu. S druge strane, u Hrvatskoj prihodi sva tri operatora rastu (HT, Vipnet, Tele2), što pak znači da su hrvatski telekom-operatori ipak našli nekakav način da se odbrane od pošasti poplave aplikacija za besplatne komunikacije. Situacija u Sloveniji je izmiješana. Prihodi Telemacha i A1 Slovenija u deželi rastu, ali padaju prihodi Telecoma Slovenije. No, s druge strane - i to je ono što posebno vrijedi naglasiti - profiti gotovo svih telekom-operatora u regiji su posljednjih godina u padu. Recimo, neto dobit Telecoma Slovenije je pala sa 45,9 miliona eura u 2015. na samo 1,7 miliona eura u 2017. Profit crnogorskog Telenora se strmoglavio sa 46 na 8 miliona eura i tako dalje... da ne nabrajamo.

Dakle, na telekomunikacionom tržištu BiH se ne dešava ništa specijalno što se ne dešava i u regiji i u svijetu. Svi telekom-operatori svuda u svijetu “otežano dišu” zbog nezaustavljive poplave raznih aplikacija za jeftinije i besplatno komuniciranje. Razlika je samo u tome što su se neki operatori boljom ponudom ostalih usluga (poput recimo hrvatskih operatora koji maltene besplatno daju najnovije i najmodernije smartphone svojim korisnicima) uspjeli izdići iznad pada prihoda nastalih po osnovu najezde aplikacija, dok drugi to još nisu. Međutim, ono što je za BiH u ovom slučaju itekako važno je slijedeće. Treba biti i svjestan i informisan o ovim trendovima prisutnim u sektoru telekomunikacija i u regiji i u svijetu, ako ništa drugo onda da nam političari u narednom periodu ne pokušaju podvaliti stavove tipa “telekomima padaju prihodi pa ih treba prodati”, jer to naprosto nije tako. Cijela telekom-industrija je pogođena najezdom besplatnih aplikacija i to je jednostavno tako. Osim toga, ni sa prodajom telekoma se ništa ne rješava. Privatizacija - pokazalo se - definitivno nije čarobno rješenje. Pogledajte recimo samo ovogodišnje (a i prethodne) rezultate poslovanja HT Mostar i sjetite se da gotovo polovinu dionica ove kompanije kontrolira moćni njemački koncern. Pa to, evo već godinama, mostarskoj kompaniji nije ništa specijalno donijelo.

 
 
 
 

Marketing

41101911 307928816676906 714798681085181952 n