TL PreporuciBanner 670x90 Animated 15.02

Kraj duhanske industrije u BiH?

  • Objavljeno u Kolumne
Istaknuto www.scasolvi.com.br www.scasolvi.com.br

Ako zaista želimo privredni i ekonomski oporavak na ovim prostorima, prvo moramo mi sami, dakle lokalni ljudi koji ne rade za strane kompanije, preuzeti sudbinu bh. ekonomije u svoje ruke

ELDAR DIZDAREVIĆ

OSLOBODJENJE.BA

Koliko loše osmišljena makroekonomska politika može brzo uticati na poslovanje lokalnih kompanija, svjedoči i slijedeće. Mediji su proteklih dana izvještavali da je Bulgartabac odlučio da zatvori Fabriku duvana Banja Luka nakon što je sve brendove te kompanije prodao BAT-u (British American Tobacco), čime će stotinjak radnika ostati bez posla. Nekako u isto vrijeme mediji su prenijeli vijest da je Fabrika duhana Sarajevo (FDS) prepolovila proizvodnju i radi u jednoj smjeni.

Svi se analitičari slažu u jednom. Bosna i Hercegovina je posljednjih godina počela da primjenjuje veoma agresivnu akciznu politiku kako bi se navodno sustigli standardi Evropske unije u oporezivanju duhana, što je rezultiralo razvojem sivog tržišta i gašenjem domaće proizvodnje, što je pak, s druge strane, otvorilo prostor za multinacionalne korporacije koje zapravo i ne zanima proizvodnja u BiH nego prije svega samo tržište. O svemu smo tome u nekoliko navrata i ranije pisali u Oslobođenju, prognozirajući i najavljujući da će se upravo desiti ovo što se dešava ako se bude provodila agresivna akcizna politika na preporuku međunarodnih finansijskih institucija, koje, u osnovi, i ne zanima bh. ekonomija nego otvaranje bh. tržišta za multinacionalne korporacije.

Prisjetimo se da se Zakon o akcizama u BiH primjenjuje od 1. jula 2009. godine te da on predviđa povećanje akciza na cigarete i duhan svake godine, što je na kraju rezultiralo rastom cijena koje nikako nisu prilagođene primanjima bosanskohercegovačkih građana. U takvoj situaciji zaista besmisleno zvuči opravdanje bh. vlasti da stalnim povećavanjem akciza pokušava uskladiti standarde sa Evropskom unijom, pri čemu se “zaboravlja” pomenuti da su prosječne plate u BiH daleko ispod evropskog standarda.

Zaista je u pravu Damir Miljević, ekonomski analitičar iz Banje Luke, kada kaže da se povećanje akciza pravda EU legislativom, pri čemu niko ne vodi računa o prosječnim platama u EU i BiH. Kada imate nekakav proizvod koji je preskup - a svi ga troše - pojavit će se konkurencija, odnosno crno tržište, kazao je on. I zaista je u pravu. Crno tržište je zapravo procvjetalo nakon 2009. godine, baš kao što smo to predvidjeli, najavili i upozorili i u tekstu u Oslobođenju objavljenom tih dana.

Čak je nedavno i Upravni odbor UIO (Uprava za indirektno oporezivanje) BiH odlučio napraviti analizu efekta povećanja akciza na duhan na osnovu koje će raditi na izradi zakonskih amandmana, a u smjeru usporavanja dinamike povećanja akciza na duhan. Smatra se da je BiH od 2012. godine izgubila 600 do 700 miliona KM budžetskih prihoda zbog prevelikog opterećenja na duhan, što je pokrenulo rast crnog tržišta.

Sjetimo se sada također da su zagovornici te agresivne akcizne politike u BiH prevashodno predstavnici međunarodnih finansijskih institucija, prije svega MMF-a i Svjetske banke. Prisjetimo se da MMF prije par godina nije htio uplatiti bh. vlastima tranšu kredita po stand by aranžmanu sve dok se u Parlamentu ne usvoje zakoni o novim, višim stopama akciza na duhan i duhanske prerađevine. Uostalom, MMF je nastavio s tom politikom ucjena i dalje. Sjetimo se također da je nedavno povećanje akciza na gorivo bio uvjet MMF-a za novu tranšu kredita BiH. Najtužnije je zapravo od svega da mi te kredite vraćamo, dakle nisu nam poklonjene pare, a MMF ih koristi kao sjajno sredstvo za ucjene kako bi otvorio bh. tržište inostranim multinacionalnim korporacijama. I mi to plaćamo!

Tržište duhana u BiH sada u potpunosti kontroliraju veliki međunarodni proizvođači, što je pokazala analiza Euromonitora, pri čemu se upravo BAT pojavljuje kao “centralni igrač” koji je tu ulogu preuzeo od Philip Morrisa. Upravo od BAT-a zavisi hoće li FDS uopšte preživjeti ili biti ugašen, odnosno slijediti sudbinu banjalučke i mostarske fabrike. A iz BAT-a ne dolaze nikakve najave. Mediji su, recimo, čak prenijeli prije par mjeseci da godinu nakon najave da će BAT preuzeti duhanski dio FDS-a nema ništa konkretno od dogovora.

A prisjetimo se također vremena kada je Vlada FBiH prodala svoj udio u FDS-u BAT-u. Sjetimo se da je federalna izvršna vlast prodala svojih 39,9 posto dionica FDS-a austrijskom CID Adriatic Investments GmbH za “samo” 42,7 miliona KM, pri čemu se federalni premijer Fadil Novalić tada pohvalio: “Dolazak kompanije poput BAT-a, jedne od najvećih svjetskih multinacionalki, događaj je o kojem će se ovih dana govoriti u svjetskom investicijskom okruženju. Današnjom aukcijom učinjen je značajan korak u provedbi Akcionog plana za realizaciju Reformske agende u segmentu poslovnog okruženja. Dolazak ovako ozbiljnih stranih investitora najbolji je dokaz da smo na putu ka ekonomskom oporavku.”

Nažalost, umjesto ekonomskog oporavka, dobili smo gašenje domaće proizvodnje, otpuštanje radnika i preuzimanje tržišta od strane, kako bi to rekao premijer, jedne od najvećih svjetskih multinacionalki, iako se kao kupac FDS-a zapravo pojavila nepoznata austrijska kompanija CID Adriatic Investments GmbH. Dakle, s ove se vremenske distance može slobodno reći da nismo baš pretjerano profitirali, zar ne? Da cijela stvar bude još tragičnija, upravo smo sve to na vrijeme predvidjeli i najavili da će se i desiti u brojnim tekstovima u Oslobođenju i Danima.

I šta na kraju reći? Ako zaista želimo privredni i ekonomski oporavak na ovim prostorima, prvo moramo mi sami, dakle lokalni ljudi koji ne rade za strane kompanije, preuzeti sudbinu bh. ekonomije u svoje ruke i početi je krojiti tako da su nam prioriteti domaće kompanije, domaća proizvodnja, zaposlenost i smanjenje nezaposlenosti, izvoz, a ne uvoz i tako dalje. Sve dok to ne učinimo, nama jednostavno ne može biti bolje, jer kada to neko drugi radi za nas, onda on ispred sebe ima sasvim drugačije ciljeve od onih koji su nama potrebni.

senoworks