TL PreporuciBanner 670x90 Animated 15.02

Pozlaćeno bure baruta

  • Objavljeno u Kolumne
Istaknuto Pozlaćeno bure baruta

Agencija za bankarstvo Republike Srpske objavila je nedavno rezultate Studije kvantitativnog uticaja koji se odnosi na velike izloženosti komercijalnih banaka u manjem bh. entitetu. Prema rezultatima te studije, čak šest od postojećih osam banaka u RS-u ima izloženost veću od dozvoljenih 25 posto priznatog kapitala! U studiji se također navodi da je jedna manja banka obavijestila Agenciju da nema izloženost koja prelazi više od 10 posto priznatog kapitala, pri čemu, valjda, treba pretpostaviti da posljednja, osma banka, ima izloženost u okviru dozvoljenih 25 posto.

Ovako velika izloženost banaka iz RS-a naravno nije dobra, jer predstavlja svojevrsno “bure baruta” na kojem počiva cjelokupni bankarski sistem manjeg bh. entiteta, pa i bankarski sistem BiH. No, hajde prvo da vidimo šta teorija kaže o tome šta je izloženost banaka. Prema definiciji, izloženost banke prema jednoj (fizičkoj ili pravnoj) osobi je iznos svih potraživanja banke po kreditima i drugim osnovama, ulaganja u vrijednosne papire i vlasničke uloge i preuzetih obveza. Dakle, veoma jasno. Banka prema jednoj fizičkoj ili pravnoj osobi ne smije biti izložena više od 25 posto svog ukupnog priznatog kapitala, što znači da banka jednoj fizičkoj ili pravnoj osobi ne smije dati ili odobriti zajmova više od 25 posto svog kapitala.

No, kao što vidimo iz studije Agencije, čak šest od ukupno osam banaka iz Republike Srpske ima spram jednog fizičkog ili pravnog lica izloženost veću od 25 posto. A to jednostavno nije dobro, jer je, podsjetimo se, upravo Bobar banka Banja Luka i propala zbog toga, jer je izloženost ove banke prema grupi povezanih pravnih lica (dakle, u suštini, prema jednom pravnom licu, op. a.) bila jako velika. Upravo zbog toga Međunarodni monetarni fond (MMF) odlučio je da promijeni ovdašnje zakonske propise preko svojih poslušnika i dizača ruku iz parlamentarnih klupa na državnom i entitetskim nivoima kako bi se očuvala sigurnost bankarskog sistema RS-a.

Za pretpostaviti je i da je MMF izdao nalog Vladi i Skupštini RS-a da preko Agencije za bankarstvo utiče na smanjenje ove ogromne izloženosti komercijalnih banaka iz manjeg bh. entiteta. Zbog toga je ustvari Agencija na kraju i uradila ovu studiju, koja je na izvjestan način tek početna osnova za implementaciju već pripremljenog Nacrta odluke o velikim izloženostima banaka, čime se zapravo želi spriječiti krah neke od preostalih osam banaka iz RS-a po modelu i oprobanoj recepturi Bobar banke. Zbog pomenutog razloga još jedna nova regulativa iz kuhinje MMF-a predviđa i maksimalno ograničenje komercijalnih banaka prema entitetskim vladama na “samo” 200 posto! Naime, u studiji se navodi da se izloženost banaka prema Vladi Republike Srpske i Vladi Federacije BiH (komercijalne banke iz manjeg entiteta kupuju vrijednosne papire Vlade većeg entiteta, op. a.) kreće od nula pa sve do 153 posto, pri čemu važeće zakonsko ograničenje koje je trenutno na snazi predviđa maksimalno ograničenje do 300 posto.

Znači, Vlada RS-a uskoro će se morati manje zaduživati na tržištu kapitala posredstvom obveznica i trezorskih zapisa kod komercijalnih banaka iz BiH i to upravo zbog ovog propisa... iako će se u suštini i dalje moći zaduživati, ali sada do maksimalnog ograničenja od 200 posto. To je, eto, kao nekakva dobra vijest. Loša vijest je što će se taj manjak kompenzirati izmjenama i dopunama zakona na nivou BiH i to na način da će ubuduće komercijalne banke iz FBiH preko jednog novog, da kažemo fantomskog fonda u Agenciji za osiguranje depozita, svojim novcem garantirati stabilnost banaka u manjem bh. entitetu. Pojednostavljeno rečeno - brigo moja, pređi na drugoga.

Kao što vidimo, situacija u bankarskom sistemu RS-a je prilično loša pa je zapravo zaista komično slušati predstavnike međunarodne zajednice u našoj zemlji kako govore o bankarskom sistemu kao najsređenijem ekonomskom segmentu BiH. U bankarskom sistemu RS-a trenutno posluje osam komercijalnih banaka u kojima je zaposleno 2.989 lica. Te banke su Nova banka Banja Luka, UniCredit banka Banja Luka, NLB banka Banja Luka, Sberbank Banja Luka, Addiko banka Banja Luka, Komercijalna banka Banja Luka, MF banka Banja Luka i Pavlović International Bank Bijeljina. Posljednja banka je odavno pod prismotrom policije i sudskih vlasti, što baš i ne ulijeva optimizam i povjerenje u cjelokupni sektor. Ukupna aktiva ovih banaka iznosi, prema posljednjim podacima, oko 7,6 milijardi KM, a ukupni bilansni kapital 922 miliona KM, odnosno dionički kapital 622 miliona KM. Dodajmo još i to da prema vlasničkoj strukturi, čak se 99 posto dioničkog kapitala banaka u RS-u tretira kao privatni kapital.

Međutim, treba napomenuti da su u posljednjih par godina u RS-u propale čak tri banke - Bobar banka, Balkan Investment Bank i Banka Srpske. Pri tome se propast banaka odvijala pod “budnim patronatom” Agencije za bankarstvo RS-a, pri čemu je direktorica te institucije dobar dio vremena provela u zatvoru, uredno primajući visoku platu! Nedavno je i ta “velika nepravda” konačno ispravljena, pa je Slavica Injac - koja je inače kao direktorica Agencije za bankarstvo RS-a optužena da je Bobar banku i bankarski sektor RS-a oštetila za otprilike najmanje 123 miliona KM - vraćena na posao pa će ubuduće platu umjesto u zatvoru primati u Agenciji.

Upravo zbog toga nedavno su i poslanici u Narodnoj skupštini RS-a raspravljali o bankarskom sektoru, tvrdeći da svi dostupni podaci ukazuju na postojanje organizovane pljačke, ali, nažalost, također zaključujući da se ništa značajnije nije i neće desiti ni u ovom slučaju jer je vlasnik jedne od propalih banaka ujedno bio i član Glavnog odbora SNSD-a. U suštini, cjelokupna garnitura Agencije za bankarstvo RS-a je već odavno trebala biti smijenjena, ali se, nažalost, ni to nije desilo, jer je i tu politika odigrala ključnu ulogu, iako ne treba zaboraviti da postoji i MMF koji će sve ovo fino “ispeglati” izmjenama važećih zakonskih propisa i prebacivanjem odgovornosti na stabilnije komercijalne banke iz FBiH preko Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju depozita u bankama BiH.

I šta na kraju reći na sve ovo? Bankarski sektor u RS-u je sudeći prema svim pokazateljima pravo “bure baruta”, na što ukazuje i nedavno objavljena pomenuta studija Agencije za bankarstvo RS-a. A ako ta agencija, koja se do sada ponašala, najblaže rečeno, indolentno prema svom poslu, kaže da je šest od osam banaka previše izloženo, onda se zaista moramo zapitati kakva je realna situacija u tom dijelu “najbolje uređenog ekonomskog segmenta BiH”. Osim toga, Agencijom i dalje upravlja osoba koja je u fotelju došla direktno iz zatvora, gdje je bila zbog istrage i optužbi da je oštetila Bobar banku i cjelokupni bankarski sektor za najmanje 123 miliona KM. Nedavno je objavljena i informacija da je desetak bijeljinskih advokata na procesu likvidacije propale Bobar banke naplatilo 2,1 milion KM, pri čemu je, recimo i to, samo nekolicina odabranih, pojedinih deponenata Bobar banke uspjela zahvaljujući osiguranju depozita izvući svoje pare, dok je većini njih propala banka ostala dužna 60-ak miliona KM. No, u suštini, ne treba ništa da se brinemo jer će sve to, kao i bezbroj puta do sada, narod pozlatiti, zahvaljujući na vrijeme uočenim opasnostima i shodno tome pravovremenim promjenama i izmjenama ovdašnjih zakonskih propisa.

ELDAR DIZDAREVIĆ

OSLOBODJENJE.BA

Marketing

 

  cinestarskola liderstvafotbhmbhmagazin