TL PreporuciBanner 670x90 Animated 15.02

Preusmjerenje viškova novca

  • Objavljeno u Kolumne
Istaknuto Preusmjerenje viškova novca
Komercijalne banke u većem bh. entitetu su na kraju prošle godine ostvarile neto dobit u iznosu od 240 miliona KM. Poređenja radi: profit banaka u RS-u lani je iznosio 128 miliona KM
ELDAR DIZDAREVIĆ
 
 

Komercijalne banke u Federaciji BiH prema posljednjim dostupnim službenim podacima imaju ukupno odobrenih 13,4 milijarde KM kredita te prikupljenih 16 milijardi KM depozita. To je, naravno, dosta dobra osnova za poslovanje banaka, koje posljednjih godina ostvaruju rekordne poslovne rezultate. Recimo, komercijalne banke u većem bh. entitetu su na kraju prošle godine ostvarile neto dobit u iznosu od 240 miliona KM (tek poređenja radi pomenimo da je profit banaka u RS-u lani iznosio 128 miliona KM).

No, pogledajmo sada i ostale važne pokazatelje. Prema podacima Agencije za bankarstvo FBiH (skraćeno FBA), a na osnovu analitičkih podataka, evidentno je da je ukupna profitabilnost banaka povećana najvećim dijelom po osnovu povećanih prihoda od naknada za izvršene usluge kod velikih banaka, što, s druge strane, baš i nije - bar za komitente banaka - pretjerano dobar pokazatelj.

Jedan ovdašnji profesor smatra da su za to krive entitetske agencije za bankarski nadzor, koje su prema njegovom mišljenju ispustile iz svog nadzora i kontrole neke kategorije koje su značajne za stanovništvo i privredu. Dodaje da se to najbolje vidi iz uvida u prihode banaka, pri čemu 70 ili 80 posto ukupnih prihoda nisu iz kamatnog sistema, kaže on, već iz sistema platnog prometa, transakcija, vođenja računa i slično. Došli smo u veoma specifičnu situaciju da banke naplaćuju čak i samo posjedovanje štedne knjižice, tvrdi on, te dodaje da je bankarski sistem u BiH poprimio jedan jako čudan oblik, čemu su kumovale entitetske agencije za bankarstvo. Profesor kaže da je zapravo danas pravo pitanje zašto uopšte postoje agencije za bankarstvo i koje su njihove uloge - da štite bankarski sistem ili stanovništvo i privredu? Da li je to tačno ili ne tek ostaje da se vidi, ali činjenice su da danas komercijalne banke u BiH naplaćuju apsolutno sve, pa čak, kako kaže profesor, i vođenje računa koji je mirovao, na kojem nije bilo prometa.

Međutim, s druge strane imamo i činjenicu da su ukupni prihodi bankarskog sistema u FBiH u prvom kvartalu ove godine iznosili 253 miliona KM, od čega je neto kamatni prihod iznosio 150 miliona KM. Pri tome su ukupni kamatni prihodi iznosili 184 miliona KM i blago su smanjeni za 2 posto u odnosu na isti period lani, sa smanjenjem učešća u ukupnoj strukturi prihoda sa 74,2 na 72,6 posto. To su posljednji podaci FBA, što znači da banke većinu svojih prihoda ipak ostvaruju posuđivanjem novca, odnosno od kamata.

Pogledajmo sada po kojim prosječnim kamatnim stopama danas banke u FBiH posuđuju novac. Pri tome napomenimo da je riječ o prosječnim efektivnim kamatnim stopama za sve banke (što znači da neki klijent u svojoj banci ne može očekivati kredite baš po tim kamatama), kao i o tome da je u ovom slučaju riječ o službenim podacima koje je prikupila i objavila FBA.

Prosječne efektivne kamatne stope (skraćeno EKS) u prvom kvartalu ove godine počele su blago da rastu u odnosu na prethodne godine pa su tako, recimo, kamatne stope na kratkoročne kredite privredi iznosile 3,03 posto, a na kredite stanovništvu 15,86 posto.

Prosječne EKS na dugoročne kredite privredi su pri tome iznosile 4,58 posto, a stanovništvu 7,36 posto. Prosječne EKS su najniži nivo u BiH u posljednjim godinama dosegnule krajem 2017. i sada su počele blago da rastu. Da li će se taj trend zadržati ili ne - to za sada niko sa sigurnošću ne može procijeniti. No, ono što je zasigurno dobro u bankarskom sektoru FBiH i cijele BiH je činjenica da su se banke u posljednjih nekoliko godina okrenule finansiranju iz domaćih izvora, naprimjer iz depozita, a da sve manje i manje posežu za finansiranjem izvana, odnosno za zaduživanjem kod banki-majki u zemljama u inostranstvu.

To su dobre vijesti prevashodno za stanovništvo i privrednike, jer čim nema posuđivanja novca vani kod banaka-majki nema automatski ni fantomskih troškova i kamata tipa “naknade za političku stabilnost zemlje”, što je zapravo eufemizam za nemilosrdno deranje kože zajmoprimcima. Danas se u većini banaka u Bosni i Hercegovini mogu dobiti stambeni dugoročni krediti i po kamatnoj stopi od 2,99 posto, što su cifre i cijene kapitala po kojima se dugoročni stambeni krediti odobravaju ljudima u Evropskoj uniji. I to svakako treba imati na umu kada se promatra cjelokupna slika bankarskog sistema kod nas.

Međutim, ono što baš i nije previše dobro, bar sa stanovišta privrednika i stanovništva, jeste činjenica da su novčana sredstva, sa učešćem od 28,7 posto u ukupnoj pasivi i godišnjom stopom rasta od 11,3 posto, na kraju prošle godine iznosila 5,8 milijardi KM u bh. bankama, što pak znači da banke imaju dovoljno novca, a možda “čak i previše” za eventualne krizne situacije. To je naravno dobro sa stanovišta banaka, ali problemi nastaju kada banke požele taj novac negdje uložiti. One ga naravno ulažu u sigurno - dakle, u vrijednosne papire, obveznice i trezorske zapise - pri čemu se najviše ulaže u vrijednosne papire bh. entiteta (61,3 posto), ali i u vrijednosne papire u inostranstvu (Hrvatska 8,4 posto, Rumunija 7,9 posto, Austrija 4,7 posto, Francuska 3 posto). A taj se novac, naravno, mogao usmjeriti i u pokretanje posrnule bh. privrede. Pri tome ipak ne treba biti maliciozan i treba priznati da u BiH ipak i nema baš pretjerano mnogo kvalitetnih projekata u koje banke mogu ili smiju investirati.

Na kraju zaključimo. Kako smo već nedavno primijetili u jednom tekstu u Oslobođenju, dobrih vijesti iz bankarskog sistema BiH ima, ali pri tome ima i loših. Problem je u tome što niko operativno ne vodi računa o tim lošim stvarima, već se one samo evidentiraju i prepuste valjda da se same od sebe srede i raspetljaju. Banke u BiH su dobre, solidne, rekordno profitabilne i likvidne te imaju novca na raspolaganju čak i previše. No, umjesto da kreditiraju privredu ovdašnje banke kreditiraju entitetske vlade, pa čak i vlade zemalja u regiji.

S druge strane privreda, a moglo bi se reći čak i stanovništvo, već godinama pati od hronične nelikvidnosti. Nažalost, oni koji bi mogli napraviti nešto u smislu izmjena zakonskog okvira kako bi nam svima bilo bolje, kako bi se ti “viškovi novca” preusmjerili u interesu svih sa vrijednosnih papira na recimo pokretanje privrede, po svom dobrom starom običaju samo sjede i evidentiraju postojeće stanje. Nažalost.

 
 
 

senoworks