TL PreporuciBanner 670x90 Animated 15.02

Reforma za rupu bez dna

  • Objavljeno u Kolumne
Istaknuto Reforma za rupu bez dna

Jedno je kada na Zapadu oporezujete nekog ko ima platu 20.000 eura sa najvišom poreskom stopom, a sasvim drugo kada to isto uradite u BiH svima čija je plata iznad presmiješnih 766 eura

ELDAR DIZDAREVIĆ

OSLOBODJENJE.BA

Vlada Federacije BiH prošle je sedmice utvrdila prijedloge zakona o dohotku i zakona o doprinosima te ih je potom uputila u parlamentarnu proceduru. Kako je tim povodom istaknuto, ovi zakoni su definirani u Reformskoj agendi. Prema predloženim rješenjima, tvrde u Vladi, ukidaju se doprinosi na teret poslodavaca, dok se zbirna stopa doprinosa smanjuje sa sadašnjih 41,5 na 33,5 posto. Međutim, istodobno je proširena osnovica za obračun doprinosa, a osim na plate, obračunavat će se i na naknade za obrok i regres.

Kako je pojasnila dopremijerka i federalna ministrica finansija Jelka Milićević, u novom zakonu doprinosi se obračunavaju u iznosu od 33,5 posto i sastoje se od naknada za penzijsko, 18,5 posto na bruto platu, te 13,5 na zdravstvo i 1,5 posto na nezaposlenost. Novina je i da će ubuduće, ako se pomenuti zakoni usvoje, sva primanja iz radnog odnosa ili mimo njega biti oporezovana te će uticati, odnosno ulaziti u osnovicu za obračun penzijskog doprinosa. Osim toga, planirano je i da se oporezuju primanja iz finansijskih ulaganja, kao i prihodi od isplate dividendi. Dalje, planirano je uvesti i namete na dio prihoda od kamata, pri čemu će se, kako je pojasnila ministrica finansija, oporezivati prihodi od kamata na oročenu štednju po stopi od 10 posto, kao i ostali prihodi za posebne sportske radnike, umjetnike, odnosno ljude u sportu i kulturi. Vlada je, također, odlučila i da oporezuje sve dobitke od igara na sreću.

Međutim, svakako najzanimljiviji je dio o takozvanom progresivnom oporezivanju. Naime, kako je objasnila ministrica finansija, planirano je da se umjesto dosadašnje jedinstvene stope od 10 posto uvedu ubuduće tri stope oporezivanja plata i to nulta stopa na plate do 700 KM, zatim stopa od 10 posto na plate u rasponu od 700 do 1.500 KM i na kraju treća stopa od 20 posto na plate veće od 1.500 KM. Ovim poreskim opterećenjem, kako je pojašnjeno, namjerava se napraviti razlika onih s nižim primanjima na štetu onih koji imaju viša primanja. Dodato je, također, da se u donošenje novih zakona krenulo s principima da se zadrži neutralni utjecaj na prihode vanbudžetskih fondova. Drugi princip je bio proširenje poreske osnovice i smanjenje stopa doprinosa.

Naravno, prvi su na nove prijedloge zakona reagirali poslodavci. Iz Udruženja poslodavaca FBiH su upozorili da su novi zakoni više kozmetički nego reformski te da će oni, ako se usvoje u predloženom obliku, posebno opteretiti najniže plate. Dodaju da su u potpunosti svjesni da je slanje ovih prijedloga zakona u parlamentarnu proceduru direktna posljedica pritiska predstavnika određenih međunarodnih finansijskih organizacija (MMF i Svjetska banka, op. a.) te posebno naglašavaju da se uopšte ne radi o neutralnoj reformi, kako to tvrde predstavnici Vlade FBiH. Kalkulacije provedene u Udruženju poslodavaca kažu da će, ukoliko se ovi zakoni usvoje, prihodi države biti povećani za 1,5 do 2 posto, što bi zapravo dovelo do rasterećenja viših plata koje dobijaju zaposleni u javnom sektoru, dok bi niže plate bile dodatno opterećene, što bi dovelo do novih nameta u realnom sektoru koji je i sada pod velikim pritiskom različitih davanja prema državi. Umjesto rasterećenja realnog sektora, kažu u Udruženju poslodavaca, usvajanje ovih prijedloga zakona bi dovelo do novih opterećenja!

Dodaju, također, da se nadaju kako će konačno zastupnici i delegati u Parlamentu FBiH početi djelovati u interesu onih koji su ih birali, pokazati ekonomski patriotizam i razum te odbiti da štite interese MMF-a i drugih predstavnika međunarodne zajednice na način što neće usvojiti prijedloge zakona o doprinosima i porezu na dohodak u obliku koji je predložila Vlada FBiH. Sigurni smo da političke stranke neće preuzeti taj rizik, glasajući za predložene zakone četiri mjeseca pred opšte izbore. Očigledno, Vlada FBiH i poslodavci imaju oprečne stavove o istoj stvari. Jedni tvrde, i to na osnovu teoretskih postavki, da će doći do rasterećenja, dok drugi, na osnovu pragmatičnih stavova, tvrde da će doći do uvođenja novih nameta. O čemu je tu riječ?

Obratimo sada pažnju na dvije činjenice. Prvo, usvajanje novih zakona u predloženom obliku, sa takozvanim progresivnim oporezivanjem, zaista je krupna odluka koja će, sasvim je sigurno, napraviti velike promjene u cjelokupnom fiskalnom sistemu. Drugo, zakoni se rade u okviru takozvane Reformske agende, što pobuđuje sumnju da su nametnuti, a da iza njih stoje predstavnici MMF-a i Svjetske banke koji će prema metodu mrkve i biča nastojati “progurati” ove zakone u Parlamentu. Znate već, usvojite ove zakone ili nema kredita i tako dalje.

No, u ovom slučaju čak je i laicima jasno šta bi se to u budućnosti desilo ako se usvoje pomenuti zakoni u predloženom obliku. Evo mogućeg scenarija. Prosječna plata u FBiH kreće se posljednjih mjeseci oko 850 KM. Na tu bi se platu, prema prijedlogu novih zakona, plaćao porez od 10 posto. Ali, ako bi ta plata bila 700 KM, onda bi poreska stopa iznosila nula posto. Šta mislite, poštovani čitatelji, koliko bi poslodavaca razmišljalo o tome da snizi pomenutu platu kako bi izbjegli na taj način plaćanje poreza od 10 posto, pri čemu im je zakon ostavio sjajnu mogućnost da se obračunava poreska stopa od nula posto i to samo ako snize platu za nekih 150 KM! Uostalom, to ne bi bila baš umotvorina naših poslodavaca. To se odavno radi svuda u svijetu gdje je uvedeno progresivno oporezivanje.

Osim toga, kako su pojedinci već primijetili, progresivno oporezivanje prema prijedlogu Vlade FBiH kreće od 1.500 KM (766 eura prema XE Currency Converter) - što je smiješan iznos! U zakonu je ovaj prag utvrđen u fiksnom iznosu, pa se tako zaista može desiti da za pet godina prosječna plata bude blizu tog iznosa, što bi onda bukvalno značilo da Vlada FBiH proglašava bogatim nekoga ko ima prosječnu platu. Jedno je kada u nekoj zapadnoj zemlji oporezujete nekog ko ima platu 20.000 eura mjesečno sa najvišom poreskom stopom, a sasvim je drugo kada u BiH oporezujete sa najvišom stopom sve one čija je plata iznad presmiješnih 766 eura, zar ne?

U svakom slučaju, može se prilično jednostavno zaključiti da nam famozna Reformska agenda opet šalje još jedan paket navodnih reformi sa mrkvom i bičem. Pri tome se pod krinkom fiskalno neutralnog efekta opet planira povećanje dažbina (šira osnovica) i punjenje rupe bez dna, rupe inače na ovim prostorima poznate i pod nazivom budžet. I stoga su u pravu poslodavci kada kažu da je glavni cilj ovih “reformi” povećanje prihoda države za 1,5 do 2 posto, pri čemu se pod paravanom rasterećenja privrede uvode novi nameti. Sada je, dakle, red na zastupnike i delegate u Parlamentu da pokažu malo ekonomskog patriotizma i zdravog razuma te da konačno prestanu raditi za MMF i Svjetsku banku i počnu raditi za one koji ih biraju.

senoworks