TL PreporuciBanner 670x90 Animated 15.02

Bez znanja jezika teško do posla u Njemačkoj

  • Objavljeno u Region
Istaknuto Bez znanja jezika teško do posla u Njemačkoj

Njemačkoj nedostaje stručna radna snaga. Najveća potreba je za medicinskim osobljem i njegovateljima. I iz BiH mnogi odlaze na rad u Njemačkoj ne znajući što im je potrebno i što ih čeka.

DW: Njemačkoj trenutno nedostaje 35.000 njegovateljica i njegovatelja. Kako je moguće da jednoj Njemačkoj nedostaje toliko njegovatelja? U čemu je to Njemačka pogriješila?

Dietmar Bandke: Postoji više razloga zašto je Njemačka ostala bez medicinskog osoblja. Navest ću samo tri: zato što je Njemačka od zanimanja medicinske sestre napravila neatraktivno zanimanje koje sve u svemu nije dobro plaćeno. Ono je u svakom slučaju jako naporno, a uz to poslodavci postavljaju norme koje je ponekad nemoguće ispuniti da bi sami što više zaradili, a ne poštujući radnika. Drugi razlog je što je Njemačka "stara zemlja". Naime, ima jako loš natalitet. U zadnje vrijeme se nešto poboljšalo, ali sada mora proći vrijeme da ti mladi ljudi i odrastu da bi mogli raditi i podizati zemlju. I treći, isto tako važan razlog je taj što je Njemačka jako dobro organizirana država kada je u pitanju potpora onima koji žive od državne pomoći i većina onih koji imaju pravo na potporu od države neće raditi, jer im na kraju, kada sve obveze poplaćaju, ne ostane više nego sto dobiju kao pomoć od države. Ovo su tri glavna razloga, ali ih ima još puno.

Dietmar Bandke

Dietmar Bandke

Velika zainteresiranost Njemačke za stručnuradnu snagu, posebno medicinsko osoblje, vlada za radnike iz zemalja zapadnog Balkana, posebno BiH. Zašto baš BiH?

Razlog zašto je Njemačka zainteresirana baš za bosanskohercegovačku stručnu radnu snagu je što ima najpozitivnija iskustva s radnicima koji dolaze iz BiH. Bosanskohercegovačko društvo u suštini je društvo koje je naučilo u svojoj državi trpjeti i puno raditi. Bosanci su nacija koja je poznata po tome da uvijek trpi. Da nisu takvi davno bi BiH napredovala. Ne bi imali situaciju koju imaju sada. A drugi razlog je taj što je Bosna i Hercegovina zemlja koja ima više inženjera, liječnika i svih mogućih visoko-stručnih zanimanja po postotku od bilo koje druge balkanske zemlje, možda čak procentualno više i od većine zemalja EU-a. To je radna snaga koja je čak prekvalificirana za odgovarajuće radno mjesto. Na primjer, jedna diplomirana medicinska sestra iz BiH radi kao obična medicinska sestra u Njemačkoj jer ovdje nema odgovarajućeg radnog mjesta za to osoblje zato što je sustav školovanja drugačiji. Imamo medicinske sestre koje su po znanju i iskustvu skoro na nivou liječničkog asistenta. Njemački poslodavac je zapošljavanjem jednog radnika iz BiH skoro uvijek na dobitku.

Očekivanja radnika su velika. No, nije sve tako jednostavno. U Njemačkoj ne teku samo med i mlijeko. Koji su najčešći i najveći problemi s kojim se susreću radnici?

Većina njih doista ima velika očekivanja, ali najveći problem je jezik. Zapravo ako ne znaju dobro jezik onda i nastaju svi problemi koji ih prate po dolasku na rad u Njemačku. Ako počnemo od prvog razgovora, oni to nekako i obave, ali potpisuju ugovore koje ne čitaju i ne znaju što u njima piše. Tako, recimo, ne znaju koja su im osiguranja potrebna i koliko ona stoje. Oni to skupo plaćaju. Ne informiraju se, ne znaju što im je potrebno da se njihova dokumentacija nostrificira, ne znaju kome se obratiti za produženje vize ili kako promijeniti poslodavca. Jedan od glavnih razloga za te probleme je neznanje njemačkog jezika. Da ga znaju, onda bi se informirali i ne bi imali sve te probleme.

Njegovatelji se traže, ali bez poznavanja jezika je teško

Njegovatelji se traže, ali bez poznavanja jezika je teško

Za dolazak na rad u Njemačku je potrebno preskočiti niz birokratskih prepreka. Jesu li zakoni u Njemačkoj i BiH usklađeni, odnosno pojednostavljeni i što bi se moglo poboljšati?

Njemačka je nešto malo na početku, kada se radilo o ugovoru između dvije zemlje, pokušala pojednostavniti, no na tome je ostalo, ništa posebno nije pojednostavljeno. Najveći je problem trenutno kod zanimanja medicinske sestre nostrifikacija, jer svaka savezna pokrajina u Njemačkoj radi na svoj način. Tako da u jednoj pokrajini nekome tko ima srednju stručnu spremu i završen fakultet plus određeno iskustvo obrazovanje se ne može direktno priznati, dok je u drugoj dovoljno da ima srednju stručnu spremu i završen fakultet ili tri godine radnog iskustva. Znači trebalo bi se poraditi na jedinstvenom zakonu priznavanja stranih diploma. Jedna velika nedoumica svih onih koji traže informacije na internet stranici njemačkog veleposlanstva je što stranica veleposlanstva nije dovoljno informativna i ne pruža korisne informacije.

Konkretno treba poraditi na pojednostavljivanju zakona o nostrifikaciji, na internet stranicama veleposlanstava i pojednostavljivanju zakona o dodjeli boravišne i radne vize.

Koju biste poruku mogli poslati potencijalnim radnicima iz BiH u Njemačkojna temelju dosadašnjeg iskustva?

Da svi koji imaju namjeru raditi u Njemačkoj prvo dobro nauče njemački jezik, jer je to, osim kvalifikacije, važan temelj za rad, za integraciju, za sve što je potrebno u kompletnoj organizaciji života, jer su obično ti koji dolaze stupovi obitelji i na njima je da sve izorganiziraju i pripreme za dolazak obitelji. Život u Njemačkoj je sasvim drugačiji i svatko je prepušten sam sebi, a bez znanja jezika se ne može ništa ostvariti. Ne smijemo zaboraviti da je u ovoj struci u pitanju ljudski život koji se ne može nadoknaditi niti vratiti ako se napravi greška. Mislimo da je najvažnije doći u Njemačku i da smo time sve probleme riješili, a ne znamo da tek tada nastaju problemi i to baš iz razloga što smo površni i ne shvaćamo ozbiljno obveze kao sto je naučiti jezik.

Dietmar Bandke je savjetnik za medicinsko osoblje. On je inicijator i koordinator partnerstva izmeđnjemačkog grada Dürena i bosanskohercegovačkog Gradačca, a za svoj angažmana je imenovan počasnim građaninom grada Gradačca.

MEHMED SMAJIĆ

DW.DE

senoworks