TL PreporuciBanner 670x90 Animated 15.02

Bitka za bosanskohercegovačke rijeke

KRŠČICA KRŠČICA

Bosna i Hercegovina ima ogroman potencijal obnovljivih izvora energije. Ali, ako se nastavi ovim tempom, iskorištavanjem prirodnih resursa, taj potencijal će se uskoro drastično smanjiti.

 
DRAGAN MAKSIMOVIĆ
 
 

Bosna i Hercegovina ima ogroman potencijal obnovljivih izvora energije. Ali, ako se nastavi ovim tempom, iskorištavanjem prirodnih resursa, taj potencijal će se uskoro drastično smanjiti.

Sredinom prošle godine počela je „bitka za Kruščicu", rijeku koja protječe kroz istoimeno mjesto u središnjoj Bosni nadomak Viteza, koja je samo jedna od 250 rijeka u BiH na kojima je planirana izgradnja 350 malih hidroelektrana (MHE). „Bitka" je počela kada je bez dokumentacije pokušan početak gradnje MHE, što je svojim tijelima spriječilo nekoliko žena na seoskom mostu. Od tada pa sve do danas, u tri smjene dežuraju na mostu. Dežurat će kažu i dalje.

„Tukli su nas, ali u nama se probudio inat!"

„Svojim tijelima smo zaštitili rijeku. Bila sam na mostu kada je policija nasrnula na nas 24.8.2017. godine. Nekoliko dana ranije vratili smo kamion s cijevima. Sklanjali su nas i tukli, a u nama se još više stvorio inat da branimo svoju rijeku. 90 posto stanovništva potpisalo je peticiju kojom se protivi izgradnje MHE i mi nećemo odustati", kaže Maida Bilal iz Kruščice, jedna od žena koja skoro godinu dana ne dozvoljava prolaz mehanizaciji i početak gradnje MHE na Kruščici. Zbog toga je došlo do fizičkog obračuna specijalaca MUP-a Srednjobosanskog kantona i mještana koji su tada prosvjedovali zbog izgradnje hidroelektrane. Nekoliko osoba je ozlijeđeno.

Ilomska, Medna, Mostar, Čemernica,, Modrac, Grabovica... spisak malih hidroelektrana je dugačak. Neke su stare a neke novijeg datuma. Neke od njih su izgrađene bez potpune dokumentacije , što podrazumijeva izradu studije utjecaja na okoliš. Međutim, nadležni se često pravdaju mantra da za hidroelektrane male instalirane snage nije potrebna studija, ali je problem što se u daljem postupku povećava snaga bez pratnje nadležnih organa tokom izgradnje.

Prljav posao

Bosnien und Herzegowina Mini-Wasserkraftwerk (Centar za životnu sredinu)

Devastiranje rijeke Sane

Ogroman potencijal u oblasti obnovljivih izvora energije leži u Bosni i Hercegovini, ali je taj kapacitet svake godine sve manji. Posebno u oblasti hidroenergije, jer gotovo da nema rijeke na kojoj ili nema ili nije planirana izgradnja neke hidroelektrane.

Problem nastaje onog trenutka kada se instalirana snaga povećava bez suglasnosti nadležnih organa, kao što je to slučaj kod mnogih malih hidroelektrana.

„BiH ima 250 rijeka na kojima je planirano preko 300 hidroelektrana što praktično znači da je na svakoj rijeci planirana po jedna hidroelektrana. Pozitivno u svemu tome je da vidimo veliki otpor lokalne zajednice, da to nisu više samo ekološke organizacije koje se bore protiv ovakvih projekata, već i obični građani koji shvaćaju da su hidroelektrane prljav posao koji donosi štetu i prirodi i građanima", kaže Nataša Crnković iz Centra za okoliš.

Iz Centra za okoliš tako su godinama upozoravali na povećanje instalirane snage MHE Ilomska, zbog čega se vodio dugogodišnji spor s obzirom na to da je Regulacijska komisija za energetiku Republike Srpske ukinula dozvolu za proizvodnju električne energije za MHE Ilomska. Međutim, Vrhovni sud je poništio raniju presudu Okružnog suda Banjaluka iz 2016. godine a na osnovu koje je Regulacijska komisija za energetiku RS ukinula dozvolu za proizvodnju električne energije za MHE Ilomska.

„Vrhovni sud kaže da je sve regularno i da presuda Okružnog suda nije bila osnovana. Mi smo donijeli odluku da ne idemo dalje u postupak. Ne slažemo se s odlukom Vrhovnog suda i preostaje nam jedino žalba Ustavnom sudu, koju ne možemo pokrenuti”, rekla je Jelena Ivanić iz Centra za životnu sredinu.

Krupa, Medna... lista nema kraja

Bitke za prirodu se nastavljaju, poručuju iz Centra za okoliš. Sada je u fokusu HE Krupa kod Banjaluke gdje je predviđena izgradnja brane do 20 metara i premještanje magistralne ceste. Savjet mjesne zajednice Krupa na Vrbasu i službeno se nedavno izjasnio protiv planirane gradnje hidroelektrane "Krupa” na rijeci Vrbas sa četiri od ukupno sedam glasova, a sada se traži od Grada Banjaluka provođenje javne rasprave o ovom pitanju.

U središtu pozornosti je i HE Medna na Sani a borci za prirodu i ove su godine zatražili da se izvor Sane kao i tok rijeke treba zaštiti i proglasiti spomenikom prirode, usprkos izgradnji HE Medna, koja je, kako tvrde, smanjila gornji tok rijeke i uništila kompletni okoliš na tom prostoru.

Nema ideja za projekte obnovljivih izvora energije

Bosnien und Herzegowina Mini-Wasserkraftwerk (Centar za životnu sredinu)

Lokalni otpor spornim projektima

Problem u BiH je što se ne provode studije o tome koliko zapravo utjecaja na okoliš imaju male hidroelektrane. To je tema i godišnjeg sastanka Friends of the Earth Europe, europskog ogranka najveće svjetske mreže organizacija za zaštitu okoliša, koji se održava ovih dana u Banjaluci.

„Balkan je predio visoke bio-raznolikosti i u relativno prirodnom stanju. Zato je važno da se rijekama ovdje upravlja na pravi način. Ne možemo na jednoj maloj rijeci raditi pet hidroelektrana. U ovoj regiji je popularno da se stari projekti izvlače iz ladica, projekti stari i po 50 godina, jer nema ideja da se krene u projekte obnovljivih izvora energije koji nisu nužno hidroelektrane. Investitori često dolaze iz zemalja EU-a pa ćemo pomoći u podizanju svijesti javnosti prilikom ovakvih i sličnih investicija", kaže Jagoda Munić, direktor Friends od the Earth Europe.

Marketing

41101911 307928816676906 714798681085181952 n