TL PreporuciBanner 670x90 Animated 15.02

Kako se postaje Hrvat

CROPIX CROPIX

Strani državljani koji žive u Hrvatskoj, a nisu etnički Hrvati, odnosno nemaju hrvatske pretke, prolaze veoma trnovit put da bi dobili putovnicu i domovnicu. Između ostaloga moraju u Hrvatskoj s prijavljenim trajnim boravkom neprekidno živjeti osam godina, ispisati se iz državljanstva države iz koje dolaze, dokazati poznavanje hrvatskog jezika, kulture i društvenog uređenja, a od njih se očekuje i uzorno ponašanje iz kojeg se može zaključiti da poštuju pravni poredak.

Sve to ne vrijedi i za one koji državljani Hrvatske postaju temeljem članka 12. Zakona o hrvatskom državljanstvu koji predviđa mogućnost privilegiranog načina stjecanja hrvatskog državljanstva za strance čije bi primanje u državljanstvo predstavljalo interes za RH ako udovoljavaju pretpostavci poštivanja pravnog poretka. Da bi po toj osnovi stranac preko reda dobio državljanstvo, nadležno ministarstvo mu, ovisno o djelatnosti kojom se bavi, izdaje mišljenje da takav interes postoji odnosno preporuku koju svojim potpisom na kraju treba potvrditi i ministar unutarnjih poslova. U MUP-u tvrde kako je tako hrvatsko državljanstvo stekao relativno mali broj osoba, no njihova imena ne mogu otkrivati, nego su u javnosti poznati samo oni koji su to sami rekli novinarima.

Prema dosad javno objavljenim MUP-ovim podacima, od 2000. do 2017. domovnice su na temelju posebnih zasluga dobila 784 stranca, a za razdoblje prije 2000. MUP nema podatke. Najviše ih je iz BiH - 287. Pritom nije riječ o bosanskohercegovačkim Hrvatima jer su oni državljanstvo stjecali u redovitoj proceduri na temelju dokaza o hrvatskom podrijetlu, najčešće potvrde o krštenju.

Od 2000. do kraja 2007., dok je postojala federacija Srbije i Crne Gore, hrvatsko je državljanstvo zbog posebnog državnog interesa, prema MUP-ovim podacima, dobilo 70 njezinih državljana, a od 2007. do 2017. još 24 državljanina Srbije. Tu nije riječ o Srbima koji su izbjegli iz Hrvatske, nego o državljanima Srbije koji nisu rođeni u Hrvatskoj. Na trećem su mjestu po brojnosti Rusi. Njih 66 je po članku 12. dobilo hrvatsku domovnicu. Na četvrtom su mjestu Ukrajinci kojih je od 2000. do 2017. godine 40 nagrađeno hrvatskim državljanstvom.

“Protivim se prodaji državljanstva. Poslovne ljude koji povlaštenim putem traže hrvatsko državljanstvo ono zapravo uopće ne zanima, nego žele tako preko političkog utjecaja ući u EU-prostor. Dolaze iz Srbije, ali i iz Indije, Južnoafričke Republike... To je politička korupcija», smatra bivši ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić.

Po famoznom "članku 12" hrvatsko državljanstvo dobila je i Elena Poletajeva, supruga Maksima Poletajeva, donedavnog prvog potpredsjednika Uprave ruskog Sberbanka i mogućega budućeg čelnika Fortenova Grupe - sljednice Agrokora. Koje je državno tijelo i s kojim obrazloženjem izdalo preporuku za odobravanje hrvatskog državljanstva supruzi čovjeka odgovornog za kreditiranje Agrokora? Na ta pitanja još nemamo odgovora...

Cijeli članak možete pročitati u tiskanome izdanju novoga broja Globusa

IZVOR: JUTARNJI.HR

senoworks