TL PreporuciBanner 670x90 Animated 15.02

Wolfgang Amadeus Mozart

Wolfgang Amadeus Mozart

Wolfgang Amadeus Mozart rođen je 27. siječnja 1756. godine u austrijskom gradu Salzburgu. Njegovo pravo ime glasilo je Johannes Chrysostomus Wolfgangus Theophilus Mozart. Vrlo rano je stekao posebnu glazbenu naobrazbu. Njegov otac Leopold bio priznati i poznati glazbenik. On je uspio otkriti izuzetnu glazbenu nadarenost svoga sina i bitno je utjecao na njegov blistavi razvoj. Mozart je imao i sestru Nannerl koja je od njega bila starija 4 godine. Također je bila glazbeno nadarena, ali ne u tolikoj mjeri. Mozartov otac, Leopold, ubrzo zapostavlja vlastitu karijeru i prepušta se vrlo velikoj glazbenoj poduci svoje djece, što će ubrzo uroditi plodom.

  
 
Slika 1. Wolfgang Amadeus Mozart

Već s četiri godine, Mozart je divio svog oca svojim odličnim sviranjem kompozicija napamet na čembalu. S 5 godina, Mozart je prvu put nastupio u svom rodnom gradu, Salzburugu, koji je tada bio jedan veliki glazbeni centar u Europi. Ubrzo osvaja srca gledatelja svojom prelijepom lakoćom sviranja bez ikakvih grešaka. Ubrzo su uslijedili njegovi nastupi s pratnjom njegove sestre Nannerl u Beču, Münchenu, u dvorcu Schönbrunn za caricu Mariju Tereziju, u Bratislavi, Augsburgu... Tisuće ljudi priča o malom geniju, pjesnici pišu pjesme o njemu. 1763. Mozartovi se vraćaju u Salzburg gdje Mozart dodatno usavršava svoju glazbenu talentiranost – čembalo, violina, skladanje... – gdje su mu granice?

Slika 2. Mozartov portret
 
Kasnije, 1764. godine, posjećuje gradove Pariz(prvo) i London(drugo), gdje sklapa velika prijateljstva s već poznatim i priznatim glazbenicima – Johannom Christinom Bachom, kastratima Manzuolijem, Tenduccijem i mnogim drugima. 


Slika 3. Mozart sa svojom obitelji, Nannerl, Leoplod i Mozart

Već s tek napunjenih 9 godina, W.A. Mozart je u Londonu objavio svoje prve simfonije, sonate,vokalna djela, kao i prve koncerte. Bližio se njegov 10. rođendan, a već je bio pravi i poznati glazbenik. Vraća se u rodni Salzburg te usput svojim talentom osvaja čitavu Europu. Usavršava svoju glazbenu nadarenost, iako ga otac u to vrijeme zakuplja stvarima koji su nevažni za glazbu (tjera ga da uči strane jezike, školske predmete). Mozart ima veliku želju da sklada opere, no, Salzburg ne podnosi opere te Leopold, odlučivši ispuniti sinovljevu želju, odlučuje otputovati u Beč. Prvi pokušaj je bio neuspješan zbog velikih boginja koje su harale Bečom, no 1768. odlazi u Beč gdje car od Mozarta već naručuje prvu operu, „Jednostavna prijevara“ – u njezinom je stvaranju bilo problema jer su se ostali glazbenici, u strahu od mogućeg gubitka posla, protivili raditi na operi. Ubrzo , nakon toga, Mozart nastavlja skladati djela po narudžbi. Kasnije se vraća u Salzburg gdje nastavlja skladati crkvenu glazbu, iako ga puno više privlači opera i Italija, gdje se opera vrlo cijeni. Zbog toga, njegov otac Leopold organizira turneju za svojega sina u kojoj će posjetiti mnoge talijanske gradove. Mozart je oduševio gledatelje! Turneja je trajala za vrijeme Mozartove 14. i 15. godine, a nakon turneje je primljen u Filharmonijsku akademiju u Bologni. Dok je na studiju, ujedno i stvara svoje opere, a Italija zaista obožava Mozartove opere! Vraća se u Salzburg u svojoj 17. godini.
Slika 4. Mozart u mladim danima

Nakon što se u svojoj 17. godini vratio u Salzburg posvetio se skladanju. Njegov je otac nesretan i želi da se obojica vrate u Beč – želi pronaći stabilan položaj za sina. Na kraju odlaze u Beč, ali su tamo vrlo kratko. Za to vrijeme upoznaje brojne skladatelje koji mu pomažu u poboljšanju svoga talenta i njegovu razvijanju. Vraćaju se u Salzburg gdje se sele u novu kuću. 

Svaki skladatelj kojeg je upoznao pokazao mu je nešto svoje i na taj način Mozart je stvorio savršenu tehniku sviranja. U ovoj dobi sklada mnoga djela – mise, koncerte, sonate, kvintete... 

1775. godine pokušava dobiti posao na Bavarskim dvorima, ali nažalost ne uspijeva. No, to ga ne sprječava da se posveti glazbi. Mozart se osjeća jako zagušeno u Salzburgu, ujedno i zbog nadbiskupa Colloreda koji mu dodatno zagorčava život, ne voli Salzburg nimalo. Oni se s vremenom sve više svađaju. 

1777. s majkom (o kojoj se ne zna puno) odlazi u München gdje je kucao na sva vrata kako bi postao glazbenik, no nitko ga nije htio – mislio je da mu je sudbina upravo takav nesretan život bez mogućnosti prikaza svog talenta. Posjetit će i ostale gradove, no nitko ga neće htjeti. 

Jedino u čemu je uživo su bili razgovori s obitelji Weber. Wolfgang se zaljubljuje u Aloysiju Weber, djevojčicu od jedva 15 godina, koja se odlučuje za karijeru "primadone".

Smišljao je razne izgovore, samo da ostane u blizini prelijepe Aloysije, ali otac ga podsjeća da mora nastaviti pratiti svoj put te s majkom odlazi u Pariz. Tamo nastavlja tražiti posao. U Versaillesu mu nude posao. On, koji je uvijek priželjkivao službeno i stabilno radno mjesto, on, koji je trpio nezahvalnost moćnih, odbio je ovu neočekivanu ponudu. Užasno ga je privlačio rad u Italiji. 

No, nešto se neočekivano dogodilo 1778. godine – vjerojatno zaražena tifusom, umire mu majka. Vijest je Mozarta jako pogodila i jednostavno nije znao kako tu vijest priopćiti ocu Leopoldu koji je tada boravio u Salzburgu. Na kraju otac vijest saznaje od oca Bulingera. Sit pariškog života, Mozart odlučuje pridružiti se ocu koji se posvećuje traženju slobodnog mjesta za svojega sina. Postat će dvorski orguljaš i skladatelj. Na povratku, Mozart ne može izdržati a de ne svrati Weberovima (koji su se preselili u München) kako bi ponovno vidio lijepu Aloysiju. Postavši mlada "primadona" na dvoru, za nju njezin prosac sada bi samo snob. 

Mozart nakon smrti majke odlučio opet vratiti u Salzburg. Ondje će provesti dvije duge i turobne godine u kojima će se još jednom obračunati sa svojom dosadom.Sklada mise, simfonije, koncerte, sonate. Godine 1780. München naručuje od Mozarta novu operu. To će biti "Idomeneo". Djelo će postići velik uspjeh. Mozart se još uvijek prepire s nadbiskupom koji se prema Mozartu odnosi s velikim nepoštovanjem. Mozart daje ostavku i odlazi u Beč gdje posjećuje Webere.



      Slika 5.  ALOYSIJA WEBER, prva Mozartova velika ljubav

Aloysia je već udana za slikara Josepha Langea, no sada njezina mlađa sestra Constanze polagano pada u Wolfgangov zagrljaj. Isprva je Mozart prešućivao želju da se oženi Constanzom, no na kraju ipak priznaje svom ocu. vjenčanje je održano 4. kolovoza 1782. u katedrali svetog Stjepana u Beču.

Od 1783. do 1791. godine, Wolfgangu i Constanzi se rodilo šestoro djece, od kojih je čak četvero umrlo u prvoj godini života.

Razdoblje od 1782. do 1785. godine za Mozarta je bilo uspješno u socijalnom, stvaralačkom i novčanom smislu.

Haydn, čovjek četvrt stoljeća stariji od Mozarta i njegov velik prijatelj, a ujedno i velik glazbenik koji se i danas štuje u svijetu i svira u glazbenim školama, 1785. rekao je Mozartovom ocu: "Pred Bogom vam kažem, kao čestit čovjek, da je Vaš sin najveći kompozotor za kojega znam osobno ili po čuvenju."

U tim je godinama Mozart nastupao i kao pijanistički solist, prezentirajući tri do četiri nova klavirska koncerta svake godine. Zahvaljujući znatnim prihodima od glazbe, Mozart i Constanza su u to vrijeme živjeli na visokoj nozi i vrlo bogato i lijepo.


Slika 6. Wolfgang Amadeus Mozart

1784. godine pristupio je masonskoj loži „Dobrotvornost“. U narednim godinama je odlazio na sastanke lože, družio se s masonima i skladao nekoliko kompozicija za masonske obrede.

Od 1786. godine Mozart prestaje komponirati za klavir i započinje raditi na operama, a libreta mu piše Lorenzo Da Ponte. Prvo djelo iz te faze je „Figarov pir“, čija je premijera održana u Beču 1786. godine. U Beču je opera doživjela osrednji uspjeh, ali je u Pragu bila prava senzacija. Takav uspjeh u Pragu ponukao je Mozarta da praizvedbu svoje sljedeću opere Don Giovanni (1787.) upriliči baš ondje. Uspjeh je bio sličan.

1787. godine Mozart dobiva manji angažman na Carskom dvoru u Beču: ugovor za glazbu na godišnjim balovima u "Redoutensaal" donosila mu je godišnju zaradu od 800 florina - novac za koji se u to doba mogao kupiti jedan dobar klavir.

Zbog početka Austro-turskog rata, mogućnosti zarade za glazbenike navelike opadaju. Mozart upada u velike novčane poteškoće. Kako bi se izvukao iz dugova, puno putuje Europom i održava velik broj koncerata. Ipak će u to vrijeme uspjeti skladati 3 simfonije (i u ovom slučaju možemo uvidjeti koliko je velik Mozartov talent i Mozartova želja – čak ni u najtežim situacijama ne prestaje s onim od čega živi i od onog što voli – i ovdje uvelike uspjeva obogatiti klasičnu glazbu).

Mozart iz 1791. uspjeva izaći iz novčane krize. Te godine vrlo plodno radi: komponira vrlo uspješnu operu Čarobna frula, svoj zadnji Koncert za klavir i orkestar i mnoga ostala djela.

U rujnu 1791. godine, tijekom boravka u Pragu, Mozart obolijeva od nekakve "groznice". Ne zna se sa sigurnošću dijagnoza, iako su mnogi današnji znanstvenici istraživali što je mogao biti uzrok njegove smrti.

Usprkos liječenju - tijekom kojega piše Requiem (glazba za katoličku misu zadušnicu) - umire 5. prosinca 1791. godine u svojem bečkom domu, u dobi od 35 godina.

Mnogi su znanstvenici pokušali otkriti koja je bolest, odnosno koji je bio stvarni razlog njegove smrti. Jer, žalosno je da je takav talent od čovjeka umro tako rano, već u dobi od 35 godina. Po mnogim izvorima, znanstvenici su došli do zaključka da je Mozart umro zbog jake upale grla, koja je bila izazvana streptokokom. Znanstvenici tvrde da se bakterija proširila tijelom i zahvatila bubrege i izazvala oticanje, zbog čega se Mozart ugušio i umro. 

Prethodne teorije uključivale su trovanje, konzumaciju pokvarene svinjetine i reumatsku groznicu, dok su neki tvrdili da se austrijski glazbenik jednostavno previše iscrpljivao. Neki su pak smatrali da ga je otrovao kućni doktor.

Znanstvenici Richard Zegers, Andreas Weigl i Andrew Steptoe su uspoređivali bilješke iz Mozartove povijesti bolesti u kojima su kao simptomi navedeni temperatura, osip, natečenost zglobova i oticanje. Proučili su više od 5.000 sličnih slučajeva između 1791. i 1793. godine te došli od zaključka da je upala od koje je navodno umro i Mozart tada bila treća najčešća bolest, odmah nakon tuberkuloze i pothranjenosti.

Kako god bilo, vrlo je teško što smo se tako rano morali pozdraviti s ovakvim nadarenim čovjekom od kojeg smo još svašta mogli očekivati, koji nam je još svašta mogao pokazati...

Suprotno mišljenjima koja i dan danas kruže o Mozartovoj smrti, da je umro jadan, napušten, ostavljen, Mozart je umro vrativši se s uspješne turneje održane u Pragu, a na samrti bio je njegovan u udobnom stanu od strane šogorice i supruge (iako prema nekim izvorima, ona se uopće nije pojavila na njegovom sprovodu). 

Činjenicu da ga je na groblje otpratila mala grupa bliskih ljudi koji su kola sa lijesom dopratili samo do ulaza u groblje, te da je njegovo tijelo iz potom iz lijesa izbačeno u skupnu grobnicu (umotano u pamučnu tkaninu) - valja pripisati tada važećim jozefinskim zakonima kojima je car Josip II. (kojemu se Mozart toliko nastojao svidjeti, ali mu to nije išlo od ruke) nastojao duboko promijeniti katoličke običaje u carstvu kojim je vladao.

senoworks