TL PreporuciBanner 670x90 Animated 15.02

Kako dijaspora može pomoći BiH?

  • Objavljeno u Svijet
Istaknuto Kako dijaspora može pomoći BiH?

Bosanskohercegovačka dijaspora, kako se procjenjuje, godišnje u BiH pošalje i do tri i po milijarde konvertibilnih maraka, što je nešto manje od milijardu i 800 miliona eura, odnosno i do 15 posto bruto društvenog proizvoda.

IZVOR: RSE

Investicioni potencijal bh. dijaspore je ogroman, slažu se i domaći i inostrani eksperti, pozitivnih primjera uspješnog poslovanja firmi pokrenutih iz dijaspore ima, ali je pravo pitanje šta je to što sprječava da se poslovni interes i mogućnosti bh. iseljeništva iskoriste u potpunosti.

Kompanija BMT Inženjering, sa sjedištem u Mostaru, bavi se mašinskom obradom metala na takozvanim CNC alatnim mašinama. Njihovi finalni proizvodi se sto posto plasiraju na zahtjevna tržišta Skandinavije i Zapadne Evrope.

“To je za mene bio veliki izazov, kao jednu mladu osobu, da započnem ovaj projekat sa investitorima iz dijaspore. Za sad su naša iskustva samo pozitivna, nismo imali nikakvih negativnih iskustava. Tako da bih svakome preporučila ko želi da investira ovdje u BiH da to svakako i učini”, izjavila je direktorica firme BMT Inženjering, Alma Čustović.

Svakome bih preporučila da investira ovdje u BiH: Alma Čustović
Svakome bih preporučila da investira ovdje u BiH: Alma Čustović

Kolika su ulaganja bh. dijaspore u domovini, pouzdano se ne zna. “Ono što svakako znamo - da su neke od najuspješnijih kompanija u BiH pokrenute od strane bh. dijaspore, koja je došla ovdje, uložila svoj kapital, otvorila nova radna mjesta, uveli nove tehnologije, nove načine poslovanja itd”, naglašava predsjednik nevladine grupacije “Naša perspektiva” Armin Alijagić.

Zapravo, dijaspora je ključna u povezivanju bh. firmi sa inostranim tržištima, tvrdi Vedran Šimunović, direktor Tehnološkog parka Intera iz Mostara, koji radi na povezivanju domaćih kompanija sa stranim partnerima. “Upravo iz razloga što ta dijaspora je u lokalnom okolišu. Oni znaju podatke, znaju potencijale, znaju proizvode i znaju jezik. Dakle, oni su prepoznati u tom lokalnom okolišu i na taj način mogu lakše djelovati i lakše napraviti biznis”, rekao je Šimunović.

Procjenjuje se da van granica BiH živi oko dva miliona građana porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Značaj bh. iseljeništva prepoznala je i američka Agencija za međunarodni razvoj, USAID, koja provodi projekat "Diaspora invest". Taj projekat je samo u prošloj godini radio sa preko 30 kompanija, a one su donijele više od 7 miliona maraka investicija u BiH.

 

“BiH ima veliku dijasporu širom svijeta. Ta dijaspora postaje sve važnija u novim zemljama, postaju sve uspješniji i dobijaju pozicije sa više ovlasti. Sada ta dijaspora ima ovlaštenja i mogućnost utjecaja na odluke u svojim kompanijama o ulaganjima i kupovinama”, kaže šef misije USAID-a u BiH, Peter Duffy.

Upućeni tvrde da bh. dijaspora godišnje u zemlju doznači i do milijardu i 800 miliona eura, ne računajući i novac kojeg tokom ljetnih mjeseci dijaspora potroši na godišnjem odmoru u domovini. Šef misije USAID-a u BiH, Peter Duffy, o ekonomskom potencijalu bh. iseljeništva, ističe:

“Na svaki dolar ulaganja koje primi BiH, dolazi sedam dolara doznaka koje stižu od dijaspore. To samo pokazuje koliko ljudi širom svijeta porijeklom iz BiH šalje novac nazad u Bosnu i Hercegovinu”.

Ipak, upućeni tvrde da su ulaganja bh. dijaspore neuporedivo manja u odnosu na mogućnosti i interes. Predsjednik nevladine grupacije “Naša perspektiva” Armin Alijagić, dodaje kako investitore iz dijaspore straši početni proces uspostave preduzeća u BiH.

“Oni dolaze iz nekih stranih zemalja, nekih uređenih zemalja, gdje se, recimo, registracija jedne firme odradi u roku od 24 sata. Vi dođete u ovaj neki novi sistem i to kod nas nije tako”, objašnjava Alijagić.

Sami ulagači smatraju kako je jedna od prepreka sporost i složenost administracije iz komunističkog sistema, koja odbija dosta investitora, ali i da značajan problem predstavlja i nezainteresiranost BiH kao države prema svojim građanima u dijaspori.

Počasna konzulica BiH u Australiji, koja je i sama investitor u jedinom bh. gradu na moru, Neumu, Đemila Talić Gabriel, kaže kako ulagači u BiH nailaze na administraciju i glavobolju.

“Šta je rješenje? Nova administracija, promjena novog zakona, privlačenje stranih investitora omogućavanje novih investicija u BiH sa puno lakšim sistemom. Ustvari, mi nemamo više šta da izmislimo, sve je izmišljeno, samo da prenesemo iskustva iz drugih država, koje su se pokazale uspješnim, na tlo BiH”, dodala je Talić Gabriel.

senoworks