TL PreporuciBanner 670x90 Animated 15.02

Mars napada lažnim vijestima

  • Objavljeno u Svijet
Istaknuto Mars napada lažnim vijestima

I pored toga što je u početku je bilo saopšteno da je riječ o radiodrami, autentičnost i intenzitet samog dejstva je prouzrokovalo ogromnu paniku kod stanovništva koji su vjerovali da vanzemaljci su istinski napali Zemlju.

IZVOR: PROMETEJ.BA

Čini se da su lažne vijesti postojale oduvijek, kao u staroj priči o malom čobaninu koji je, da bi se zabavljao, lagao seljacima da su ga napali vukovi, a onda kad je stvarno bio napadnut oni mu više nisu vjerovali.

Ali, sa pojavom sredstava masovnog informisanja, naročito sa rastom popularnosti interneta i njegove pristupačnosti, lažne vijesti su u trendu kao nikada do sad.

Makedonija je postavljena na svjetsku mapu kad govorimo o lažnim vijestima. Zahvaljujući mladim ljudima iz Velsa koji, u nedostatku drugog načina za zaradu i zabavu, su riješili da prave lažne vijesti za tadašnjeg kandidata za predsjednika SAD, Donalda Trampa.

Britanski novinar, Kian Dzenkis, je uradio reportažu u Velsu gdje je uspio da nađe tinejdžere koji stoje iza sajtova sa lažnim vijestima u korist kandidature Donalda Trampa.

U videu se vidi ( https://www.channel4.com/news/fake-news-in-macedonia-who-is-writing-the-stories ) da to su veoma mladi ljudi koji ne umiju vješto da lažu kad ih on pita za njihovu povezanost sa sajtovima.

Jedan od dječaka kaže da je stvorio sajt prije svega da bi zaradio novac i da bi se zabavljao, jer u njegovom grad niko nije izlazio i bilo mu je veoma dosadno.

- Lažne vijesti su postojale i prije interneta, ali tada je bilo teže da se prošire do javnosti, zapravo, koristili su tradicionalne medije. Ono šta je karakteristično za to vrijeme je da su lažne vijesti dolazile iz oficijalnih izvora informisanja zbog određenog cilja – da bi se pokrila određena stvar, da bi se stvorio konflikt, da bi se smanjio neki skandal i tako dalje. Nije da su sad ove lažne vijesti koji dolaze iz oficijalnih izvora smanjeni, uzmite samo američkog predsjednika Trampa i broj polulažnih i lažnih vijesti koje on plasira u javnost, ali danas je lakše za “običnog” građanina da kreira i podijeli lažne vijesti jer ima socijalne medije kao platformu. Zapravo zbog toga, u EU u zadnjim godinama se debatira na koji način bi se ograničio uticaj lažnih vijesti, a da se ne bi narušile medijske slobode i pravo izražavanja. Njemačka je početkom godine uvela novi zakon koji uvodi novčane kazne za lažne vijesti, Facebook uvodi rigoroznije kontrole sadržaja, jednostavno, svijet reaguje na navalu lažnih vijesti i štete koju mogu da urade one – kaže Žaneta Trajkoska iz Instituta za komunikacijske studije.

Trajkoska smatra da jedan od načina koji je esencijalan u borbi protiv lažnih vijesti je medijska i digitalna pismenost.

- To je dugoročan process, ali nema lakog načina da bi se nosili sa lažnim vijestima. Edukacija publike za to kako treba da čita vijesti, gdje da se informiše, na koje stvari treba da se pazi kad se plasira određena informacija i šta se treba provjeriti da bi se povjerovalo određenoj informaciji je najbolji način za smanjivanje uticaja lažnih vijesti. Jedino educirana i angažovana publika mogla bi da zna koja vijest je manipulacija, šta je laž i šta znači neprofesionalno novinarstvo. Ovaj process trebao bi da počne sa edukacijom djece još u predškolskoj uzrasti i da je sastavni dio obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi. Mediji, oni koji sebe smatraju za profesionalne, takođe moraju da budu uključeni u medijsko opismenjavanje svoje publiku. To govori o njihovom kredibilitetu, ali sa druge strane pojačava vezu sa javnosti i građaima koji im vjeruju – kaže Trajkoska.

Biljana Bejkova iz NVO Infocentar je pokušala da se sjeti primjera za lažnu vijest iz era prije popularizacije interneta.

- Prvo šta mi pada na pamet je radiodramatizacija romana “Rat svjetova”, u režiji Orsona Velsa, prije tačno 80 godina. Radiodrama je bila izvođena kao direktni prenos napada Marsovaca na Zemljane. I pored toga što je u početku je bilo saopšteno da je riječ o radiodrami, autentičnost i intenzitet samog dejstva je prouzrokovalo ogromnu paniku kod stanovništva koji su vjerovali da vanzemaljci su istinski napali Zemlju.

Nešto slično je bilo izveđeno i devedesetih godina, u jednoj zabavnoj emisiji na popularnom Drugom programu Makedonskog radija. Ne sjećam se detalja, ali sjećam se da i ovog puta je bilo puno ljudi koji su čak za momenat povjerovali da su stvarno zabilježeni vanzemaljci u Makedoniji.

I pored toga što ovi primjeri nisu u bukvalnom smislu riječi “lažne vijesti”, jer, publika je bila unaprijed predupređena da nije u pitanju prava vijest već izmišljeni događaj, ipak, po meni oni i dalje predstavljaju školski primjer za ogromnu moć masovnih medija, kao i upozorenje za opasnost da ta moć bude zloupotrebljena. To se upravo događa u savremenom svijetu, naročito sa razvojem televizije i sad – interneta – kaže Bejkova.

Bejkova smatra da jedina odbrana od lažnih vijesti su obrazovanje i medijska pismenost građana, odnosno publike.

- Jedino ljudi koji imaju kritičke i analitičke vještine i koji znaju da prepoznaju istinite fakte, relevantne argumente i izvore informacije mogu da budu zaštićeni od lažnog obavještavanja – konstatira Bejkova.

Kako lažne vijesti utiču na društvo?

- Lažne vijesti, razumije se, utiču manipulativno i propagandistički, sa ciljem da fabrikuju iluzije zbog prikrivanja fakata, odnosno, sa namjerom da utiču na javno mišljenje. Osim što stvaraju konfuzije, oni veoma konkretno utiču na politiku, naročito glasača, kao što je upravo potvrdio izbor Donalda Trampa za predsjednika SAD. Sa druge strane, one efektno utječu na donošenje pogrešne odluke, i tu je veoma bitno da budu presretnute pravom informacijom, provjerenim faktima i istraživačkim novinarstvom. Naročito poželjno je da budu zakonski zabranjene – kaze Ana Čupeska Staniškovska, doktor političke znanosti.

Zasto su lažne vijesti toliko uspješne?

- Masovna produkcija lažnih vijesti, naročito je pomognuta novim medijima na kojim se skupljaju klikovi za reklamisanje, odnosno skupljanje novca. Također, same socijalne mreže i internet sajtovi omogućavaju hiperprodukciju raznih sadržaja koji u isto vrijeme su instantno dostupni. Iz ovog proizilazi stvaranje takozvanog iluzornog efekta istine (illusory truth effect). Te, pretjerana prisutnost lažnih vijesti, koje rapidno rastu sa svakim narednim klikom, čini lažnu vijest sveprisutnom i dostupnom svakome, a zbog njenog ponavljanja, u kratkom vremenu se stvara iluzija da je tačna. Što više čujemo i vidimo nečeg, toliko više se povećava vjerovatnost da povjerujemo da je to tačno.To se dešava zbog čovjekove psihološko – kognitivne karakteristike da konfirmuje pristrno, zapravo, da bude pristrasnan u potvrđivanju određene informacije po automatizmu, sukladno našim kognitivnim mapama. Sa druge strane, čovjek ima kognitivnu predispoziciju da pretražuje ili interpretuje informacije na način koji njemu odgovara, zapravo u suglasnošću sa onim šta već zna, pa tako, pretražujemo i interpretiramo u nama potvrdu za već ustanovljene stavove, vrijednosti, istine i iluzije.

Značajan razlog za ovaj medijski deformitet vezan za lažne vijesti, leži u faktu da danas mediji su značajno promijenjeni, to jest zbog hiperprodukcije onlajn izvora vijesti koji se takmiče za pažnju potrošača, a ovo je neposredno vezano sa onlajn reklamiranje koje nerijetko ovisi o broj klikova. Da bi se sakupilo više klikova, sadržaj takozvane vijest je uprošćena, laka za razumijevanje i dostupna svakome, dok objektivne informacije i seriozne istraživačke storije postanu neatraktivne.

Ipak, ne smijemo da zapadamo u apsolutno relativizatorsku zamku, zbog koje eru postistine uzimamo zdravo za gotovo, da odbijamo da vjerujemo u sve informativne izvore, već da bismo se tačno informisali treba da čitamo iz više izvora i iz servisa provjere fakata, kao i istraživačkog novinarstva – kaže Čupeska Staniškovska.

BalkanPres, Iskra Manojloska

Marketing

 

  cinestarskola liderstvafotbhmbhmagazin