TL PreporuciBanner 670x90 Animated 15.02

Sva vlast Erdoganu

  • Objavljeno u Svijet
Istaknuto CBS News CBS News

Godinama je turski predsjednik radio na uvođenju predsjedničkog sustava. To mu je i pošlo za rukom. Sada je on i predsjednik i šef vlade. Evo novih razmjera moći Recepa Tayyipa Erdogana.

Jeanette Cwienk

DW.DE

U travnju prošle godine, Turci su na referendumu tijesnom većinom glasali u korist predsjedničkog sustava kojemu teži predsjednik Recep Tayyip Erdogan. S parlamentarnim i predsjedničkim izborima 24. lipnja je prelazak na novi sustav sada završen. Kritičari strahuju da će to omogućiti vladavinu jednog čovjeka u Turskoj.

Predsjednik postaje šef države i vlade

Funkcija premijera je ukinuta. Prvi čovjek izvršne vlasti sada je predsjednik koji je prema Ustavu do sada imao pretežno reprezentativnu funkciju. U budućnosti će predsjednik biti nadležan za imenovanje i razrješenje potpredsjednika i ministara i njihov će broj sam određivati, kao i svih visokih državnih dužnosnika. Parlament nema pravo suodlučivanja. A članovi Kabineta ne mogu biti zastupnici u parlamentu.

Vladavina po dekretu

Predsjednik, kada je u pitanju izvršna vlast, može donositi dekrete koji imaju snagu zakona, a koji stupaju na snagu nakon objavljivanja u službenim novinama. Suglasnost parlamenta nije nužna. Dekreti će postati neučinkoviti ako parlament usvoji neki zakon iz tog područja. Predsjednički dekreti ne smiju ograničiti ustavna prava i zakonom već određene propise. Zakone može - s iznimkom nacrta proračuna - donijeti samo parlament.

Predsjednik postaje vođa većine u parlamentu

Prije reforme je predsjednik bio obvezan biti politički neutralan, no on sada može zadržati pripadnost stranci. Predsjednik je time i šef najveće stranke i tako kao vođa većine u parlamentu može kontrolirati rad toga tijela. Erdogan se vratio na vrh AKP-a u svibnju 2017. godine.

Izbori u dvostrukom paketu

Kao i protekle nedjelje, i ubuduće će u Turskoj parlament i predsjednik biti birani istovremeno i to na pet godina. Istovremeno stranački izbori povećavaju vjerojatnost da stranka predsjednika raspolaže većinom i u parlamentu. Aktualni izbori su ovoga puta u stvari bili zakazani za studeni 2019., ali Erdogan je od njih napravio prijevremene izbore.

Dva i više mandata

Načelno predsjednik može biti izabran samo na dva petogodišnja mandata. Međutim, vladajuća stranka AKP pobrinula se i za otvaranje "malih vrata": ukoliko se parlament odluči da se tijekom trajanja drugog mandata održe novi izbori, predsjednik se može još jednom kandidirati za tu funkciju. U tom slučaju brojanje mandata počinje ispočetka. Erdogan se, dakle, nakon ove pobjede, nalazi u svom prvom mandatu. Sa tim "malim vratima" (i uz odgovarajuće izborne uspjehe) on bi mogao teoretski ostati na vlasti do 2033. godine.

Manje prava parlamenta

Zastupnici u parlamentu gube mogućnost smjene ministara iz vlade. Parlamentarna pitanja mogući su samo u pisanoj formi na adresu potpredsjednika i ministara - ne i predsjednika. U budućnosti će zastupnici moći tražiti opoziv predsjednika za sva kaznena djela, a ne samo za izdaju. Međutim, prepreke za to su vrlo visoke. Da bi se provela odgovarajuća sudska istraga, potrebna je dvotrećinska parlamentarna većina.

Male šanse za manje stranke

Vrlo sporni izborni prag za ulazak u parlament od 10 posto, koji posebno ugrožava prokurdske stranke, ostaje na snazi.

Ograničavanje neovisnosti pravosuđa

Ovom reformom predsjedniku je omogućena veća kontrola nad pravosuđem. Od usvajanja ustavne reforme on imenuje 6 od 13 članova Vijeća sudaca i državnih odvjetnika. Ono je, između ostalog, nadležno za imenovanje sudaca i državnih odvjetnika. Druge članove vijeća bira parlament - gdje predsjednik Erdogan predvodi većinu. U starom sustavu, pravnici su sami određivali većinu članova tog tijela koje se prethodno sastojalo od 22 člana. Vojni sudovi u zemlji već su prije ukinuti.

Više iz kategorije: « Novi Evropljani Posle Evrope »

Marketing

 

  cinestarskola liderstvafotbhmbhmagazin