TL PreporuciBanner 670x90 Animated 15.02

Časopisi bh. dijaspore - čuvari kulture i jezika

  • Objavljeno u kultura
Časopisi bh. dijaspore - čuvari kulture i jezika

Zajednički cilj svih listova u emigraciji je promoviranje bosanskohercegovačkog kulturnog naslijeđa.

ADMIR LISICA

ALJAZEERA BALKANS

Tokom dvadesetog stoljeća, uslijed neslaganja s tadašnjim režimom, grupa demokratski usmjerenih intelektualaca s prostora Bosne i Hercegovine svoje djelovanje započela je u emigraciji. Njihove aktivnosti bile su bazirane na promovisanju ideje bošnjaštva i demokratskih načela. Ono što je posebno značajno istaknuti je to da su bosanskohercegovački iseljenici nekoliko godina nakon završetka Drugog svjetskog rata počeli s ozbiljnim organiziranjem u evropskim zemljama.

Shvativši ulogu pisane riječi, već početkom pedesetih godina prošlog stoljeća pokrenut je prvi časopis bosanskohercegovačke emigracije u Velikoj Britaniji, pod nazivom Svijest. Ovaj časopis bio je ujedno i prvo glasilo bosanskohercegovačkih intelektualaca u Evropi.

Čuvanje tradicije i promoviranje liberalizma

Zajednički cilj svih listova u emigraciji bio je promovisanje bosanskohercegovačkog kulturnog naslijeđa.

Također, ono što je bilo zajedničko svim bošnjačkim emigrantskim listovima je tendencija za što boljim informisanjem javnosti o kulturnim i političkim dešavanjima u Jugoslaviji. Almir Mehonić, glavni urednik časopisa Diwan u Luksemburgu, ističe da su emigrantski časopisi iz druge polovine dvadesetog stoljeća svjedoci liberalne ideje koja je kontinuirano promovisana od strane bošnjačke emigracije.

"Kada govorimo o periodici i publicistici u bošnjačkoj emigraciji, onda se referiramo na historijat koji je počeo 1950. godine, kada je u Velikoj Britaniji pokrenut prvi bošnjački list Svijest. Bošnjački časopisi su se pojavljivali od Sjedinjenih Američkih Država do Zapadne Evrope i pratila ih je potreba bošnjačke emigracije da se na svom jeziku informišu o stanju u svojoj zajednici, ali prije svega svojoj domovini. Danas su ti časopisi sjajna dokumentacija iz koje možemo da sagledamo procese unutar bošnjačke emigracije kao i ideje koje je baštinila i promovirala. U toj ranoj publicistici izdvaja se nekoliko značajnih listova, poput pomenute SvijestiPravog puta koji je izlazio u Njemačkoj, Glasa Bošnjaka koji je izlazio u SAD-u i slično. Ipak, najznačajniji emigrantski list je časopis Bosanski pogledi, koji je izdavao i uređivao Adil-beg Zulfikarpašić. Bosanski pogledi su artikulirali i profilirali nacionalne, političke i kulturne stavove Bošnjaka u emigraciji. Obilježava ih politički liberalizam, demokratija, antikomunizam i bošnjaštvo, kao državotvorna i nacionalna ideologija. Ovaj list je bio svojevrsni čuvar i podsjetnik na bošnjačko narodno ime u vremenu kada je u Bošnjaka sve utihnulo i prihvatilo pojam musliman, kao nacionalnu odrednicu i veliku nacionalnu pobjedu nakon godina zvanične beznacionalnosti Bošnjaka", konstantuje Mehonić.

Smanjen uticaj novih časopisa

"Nakon 1990. godine javljaju se nove aktivnosti među bošnjačkom emigracijom, ovaj put dajući joj jedan značajan organizacijski karakter", navodi Mehonić, te ističe da "kako tada, tako i danas, među bošnjačkom emigracijom sporadično se javljaju i gase brojne publikacije, listovi i bilteni".

Iako je i sam jedan od autora sličnog časopisa, svjestan je da u današnjem vremenu veoma napredne tehnologije štampa gubi na značaju, posebno kod mladih iseljenika.

"Iz današnjeg aspekta uloga printanih časopisa i publikacija je zasigurno manja nego nekada, naročito zbog postojanja interneta, satelitskih kanala i sveukupnog lakšeg putovanja informacija. Ipak, zastupnik sam mišljenja da je štampa kraljica novinarstva, upravo jer ostavlja trag u vremenu. Mi smo u Luksemburgu pokrenuli magazin Diwan još 2011. godine. On je jedno vrijeme izlazio tromjesečno na bosanskom, francuskom i njemačkom jeziku, u saradnji s luksemburškim Ministarstvom za integracije. Nakon okončanja tog projekta, časopis je objavljivan u elektronskoj formi. Ono što je aktuelno je da smo uprkos manjim preprekama odlučili da nastavimo izdavanje magazina Diwan, ali u nešto izmijenjenom konceptu, printano i periodično, s tematskim brojevima. Trenutno smo pri kraju izdanja koji sadrži poeziju posvećenu genocidu u Srebrenici i poeziju s tematikom emigracije od sandžačkog pjesnika Hoda Katala", napominje Mehonić.

Bosanskohercegovački doseljenici u Kraljevinu Dansku mogu se pohvaliti da su jedna od najbolje integrisanih zajednica u ovoj državi. Veliki procenat visokoobrazovanih, te politički aktivnih Bosanaca i Hercegovaca dokaz je da bosanskohercegovačka zajednica ide u pravom smijeru.

Fadil Ćatović, glavni urednik časopisa BH Glas iz Kopenhagena, jedinog emigrantskog lista u Skandinaviji, ističe da, iako štampa ima manji uticaj nego prije, postojanje ovakvog lista značajno utiče na očuvanje kulturnog naslijeđa zemlje iz koje dolaze. Ćatović kaže da se uredništvo i redakcija ovog časopisa mogu pohvaliti kako njihovo glasilo izlazi kontinuirano još od prošlog stoljeća.

"Ideju za pokretanje časopisa BH Glas realizovao sam već davne 1999. godine u decembru, kada smo i odštampali prvi broj ovog lista koji još od prošlog stoljeća izlazi svakog mjeseca u kontinuitetu. Ono što želim istaći je da, slijedeći onu našu poznatu 'kupujmo i koristimo domaće', časopis štampamo već godinama u Fojnici, kako bi i na taj način pomogli stanovnicima zemlje iz koje dolazimo. Časopis objavljujemo zahvaljujući svima nama koji smo dio BH Glasa svih ovih godina, ulažući ogroman i nesebičan trud. BH Glas ima veliki broj saradnika, a zajedničko svima nama je da smo volonteri koji se trude da Bosancima i Hercegovcima u Danskoj ponude što više korisnog sadržaja", ističe Ćatović.

Tiraž časopisa, kako kaže Ćatović, štampa se u nekoliko stotina primjeraka, što zavisi od dobrovoljnih pretplata kojima se pokriva poštanska usluga, dok je časopis besplatan.

Na pitanje da li se BH Glas razlikuje od nekadašnjih emigrantskih časopisa, te šta su glavni ciljevi ovog lista koji već devetnaest godina izlazi kontinuirano, Ćatović odgovara: "Cilj nam je sačuvati identitet i naš bosanski jezik. Trudimo se da informišemo članove bosanskohercegovačke zajednice o zbivanjima u Kraljevini Danskoj i Bosni i Hercegovini što nam, nadamo se, i uspijeva. Urednička politika nekadašnjih časopisa bila je slična, stoga mogu reći da i BH Glas ide 'utabanim putem'. Također, važno je istaći da dokumentovano ostavljamo u kraljevskoj biblioteci Danske naš časopis koji svjedoči da smo narod koji ima kulturu i tradiciju, na što smo posebno ponosni", zaključuje Ćatović.

Izvor: Al Jazeera

Marketing

 

  cinestarskola liderstvafotbhmbhmagazin