TL PreporuciBanner 670x90 Animated 15.02

„Ne možete pronaći mir izbjegavajući život“

  • Objavljeno u kultura
„Ne možete pronaći mir izbjegavajući život“
„Ne možete pronaći mir izbjegavajući život“, napisala je jednom prilikom Virginia Woolf, jedna od najpoznatijih engleskih književnica i ponosna feministica.

Adeline Virginia Woolf umrla je  1941. godine u Londonu. Odmalena je voljela pisati, a podučavali su je privatni učitelji uz pomoć bogate obiteljske biblioteke. Virginia Woolf rođena je u uglednoj viktorijanskoj obitelji.

Međutim, iako je Woolf na prvi pogled imala sve predispozicije za jedan lagodan život, još u tinejdžerskim danima snašle su je zdravstvene nevolje. Naime, sa samo 13 godina doživjela je nervni slom nakon smrti majke, a samo deset godina kasnije doživjela je i drugi nervni slom zbog smrti oca.

Godine 1912. udala se za izdavača, pisca i društvenog aktivista Leonarda Woolfa, a ubrzo nakon toga, tri godine kasnije objavila je svoj prvi roman „The Voyage Out“. Iako joj ovaj roman nije donio neki veći kreativni proboj pridonio je postavljanju nekih od njenih dominantnih tema i vidova izričaja, kao što su lirski pristup zbilji i introspekciju u analizi stanja ljudske (posebno žensske) psihe.

Poslije toga uslijedila su još dva romana „Noć i dan“ 1919. i „Jakovljeva soba“, 1922. godine. Poslije toga slijede velika književna ostvarenja Virginie Woolf, romani "Gospođa Dalloway", 1925., "Svjetionik", 1927., "Valovi", 1931. te zbirke eseja i književnih kritika, "Svoj vlastiti prostor"/"A room of one's own", 1929., "Tri gvineje"/"Three guineas", 1938.

Jedno od najpoznatijih djela Virgine Woolf zasigurno je roman-biografija "Orlando", koji je posvećen njenom ljubavniku Viti Sackville-West. U romanu piše o vječno mladom plemiću koji živi tri stoljeća, a nikad nije bio stariji od 30 godina. Plemić se iznenada pretvara u ženu. U samom djelu Woolf u biti obrađuje, odnosno piše o seksualnim iskustvima Vita Sackville-West.

Za navedenu je književnicu zanimljivo i da je patila od bipolarnog poremećaja.

U jeku II.svj.rata počinila je samoubojstvo napisavši prije toga oproštajno pismo mužu Leonardu.

 

Što pročitati?

Gospođa Dalloway, 1925.

Moderni je ovo roman struje svijesti koji se ne orijentira na radnju ili karakteristike glavnih likova, već na što bolje približavanje čovjekovoj svijesti. Sva radnja romana odvija se u jednom danu, u Londonu, a prikazana su subjektivna iskustva i sjećanja glavnih likova. Strukturiran je u dva dijela kako bi forma romana naglasila psihološku svijest dvaju likova – Clarisse Dalloway i Septimusa Warrena Smitha. U romanu je prikazan i London nakon Prvog svjetskog rata te društvene i političke promjene koje su se zbile u to vrijeme. Roman je objavljen 1925. godine, a njegov je značaj u tome što je otkrio novu literarnu formu koja je mogla izraziti novu stvarnost poslijeratne Engleske. U to vrijeme za Woolf je ovo bio eksperimentalan način pisanja te je izazvao brojne kritike.

Vlastita soba, 1929.

U ovoj se raspravi Virginia Woolf najposrednije, iz vlastita iskustva, bavila pitanjem odnosa među spolovima. Mnogi to djelo nazivaju prvim manifestom moderne feminističke svijesti u kojoj tvrdi da čak ni ideja spola nije čvrsta i nepromjenjiva, već je ideološki strukturirana. Knjiga je esej o ženama u književnosti, ali i modernistička pripovjedna proza. Djelo započinje argumentom kako žena, da bi se bavila književnošću, mora imati vlastitu sobu, odakle počinje i naziv djela.

 

senoworks