Logo
Printaj ovu stranu

Ernest Hemingway „najveći pisac moderne Amerike“

Ernest Hemingway „najveći pisac moderne Amerike“

Ernest Hemingway je cijenjeni pisac romana koji je najveću popularnost stekao zahvaljujući djelu "Starac i more".  Rođen je 21. srpnja 1899. godine u Oak Parku, predgrađu Chicaga, SAD.

 

„Čovjek mora biti zaljubljen u jednu ženu da bi stvorio osnovu za prijateljstvo.“

„Nemoj nikada misliti na rat, ma koliko potreban bio, ma koliko opravdan bio, on je zločin.“

„O moralu znam samo toliko da je moralno ono poslije čega se dobro osjećate, a nemoralno ono poslije čega se osjećate loše.“

„Hrabrost je gordost pod pritiskom.“

„Najbolji način da ustanoviš možeš li nekome vjerovati je da mu sam prvi povjeruješ.“

„Volim spavati. Moj život se raspada kada sam budan, znate?“

„Volim slušati. Mnogo sam naučio jer sam pažljivo slušao. Većina ljudi nikada ne sluša.“

„Sve dobre knjige imaju jednu zajedničku stvar- realnije su nego da su se zaista i dogodile u stvarnosti.“

„Mogu nas ponižavati, ali nas ne mogu poniziti.“

„(...) cijeli tvoj život i jest samo sadašnjost. Nema ničega osim sadašnjosti. Pouzdano ne postoji nikakvo jučer, i nikakvo sutra. Koliko čovjek mora imati godina da to shvati? Postoji samo sadašnjost, a ako tu sadašnjost čine samo dva dana, onda su ta dva dana tvoj život i sve u njemu bit će usklađeno s tim.“

Ernest Hemingway „najveći pisac moderne Amerike“

Najosebujniji američki romanopisac koji je uspio svoj stil življenja podignuti i istaknuti kao uzor mnogim mladim ljudima 20. stoljeća, svakako je Ernest Hemingway. Rodio se na današnji dan, 21. srpnja 1899. godine u Oak Parku, nedaleko Chicaga. Postao je idolom intelektualcima, studentima i omladini. Uz njegovo ime vezuju se pojmovi; „hard-boiled" stil ili hemingwayevski stil. Dugo vremena bio je najčitaniji američki književnik, a ponos je svakog Amerikanca i danas. Ubraja se u one umjetnike koji su svojim burnim životom, snažnim i nestalnim emocijama te izrazitom crtom humanosti obilježili jednu epohu. Čitalačku publiku osvojio je originalnim temama, djelima u kojima se osjećao miris baruta, krvi, znoja, ali i miris ljubavi bez koje ne bi nastalo nijedno njegovo djelo. Uvijek u potrazi za novim uzbuđenjima, pun životne snage i energije tražio je ono divlje i strastveno, sve što je rezoniralo s njegovim neutaživim bićem.

Ernest Hemingway „najveći pisac moderne Amerike“

Uveo je u književnost novi specifični američki kult divljine, snage i strastvenosti. Ništa ga nije moglo spriječiti u upoznavanju „punog života". Doživio je bombardiranje u Madridu, ranjavanje na Soči i stradanje, primjerice kao ratni dopisnik u Italiji gdje je i nagrađen odlikovanjem za hrabrost. Po završetku Prvog svjetskog rata vraća se u Ameriku, ali nedugo zatim odlazi u Francusku. Na neki način sudjeluje i u Drugom svjetskom ratu, primjerice u Francuskoj ili na kineskoj fronti. Godine 1924. izdao je svoje prvo djelo, zbirku pripovijedaka „U naše doba“. Iduće godine Hemingway objavljuje i svoj prvi roman „I sunce se ponovo rađa“ koji se smatra najboljim romanom „Izgubljene generacije“. Poznatija djela su: „Muškaraci bez žena“ (1927.), „Zbogom oružje“ (1929.), „Imati i nemati“ (1937.), „Za kim zvono zvoni“ (1940.), „Preko rijeke pa u drveće“, te „Starac i more“ (1952.). Za roman „Starac i more“ dobio je Pulitzerovu nagradu 1953. godine, a i Nobelovu nagradu 1954. godine. Naslov „Za kim zvono zvoni“ i citat na početku istoimenog romana dio je Meditacije XVII, engleskog pjesnika Johna Donnea, a poznati hrvatski publicist i prevoditelj, Šime Balen to je veoma lijepo preveo na hrvatski jezik:

„Nijedan čovjek nije Otok, sam po sebi cjelina; svaki je čovjek dio Kontinenta, dio Zemlje; ako More odnese Grudu zemlje - Europe je manje, kao da je odnijelo kakav Rt, Posjed tvoga prijatelja ili tvoj vlastiti; smrt svakoga čovjeka smanjuje mene, jer ja sam obuhvaćen u Čovječanstvu; I zato nikad ne pitaj kome zvono zvoni; Tebi zvoni.“

Ernest Hemingway „najveći pisac moderne Amerike“


U svom izuzetno burnom životu, po frontama i koridama te barovima, Hemingway je susretao snažne i surove ljude, borce, ubojice, krijumčare i ljude koji su stalno živjeli na granici života i smrti. Takvi interesantni i stvarni karakteri postali su junacima mnogim njegovim djelima. Središnja tema njegovih djela je smrt; nasilna, ogoljena, besmislena, a univerzalna poruka, usmjeravanje jedara prema čovjekovoj savjesti. Veliki broj njegovih djela Amerikanci su ekranizirali.

Ernest Hemingway je inspiraciju nalazio i u svom intimnom životu koji je predstavljao „emotivnu koridu“. Jurio je iz jedne veze u drugu. Svaku je vezu burno završavao i ostavljao za sobom „slomljena srca“. U Španjolskoj se za vrijeme građanskog rata zaljubio u američku spisateljicu i jednu od najvećih ratnih dopisnica 20. stoljeća, Marthu Gellhorn, a ta njihova romantična ljubavna priča koja je bila okrunjena brakom provlačila se do kraja Drugog svjetskog rata kada ga je Martha i napustila. Priča je rezultirala i filmom Philipa Kaufmana iz 2012. godine, gdje ih glumci Nicole Kidman i Clive Owen savršeno utjelovljuju. I s njemačkom glumicom i pjevačicom Marlene Dietrich njegovao je „prisnu vezu“ putem pisama sve do svoje smrti, 2. srpnja 1961. godine u Sun Valleyju u Idahu. Svoj život oduzeo je smjelo, odlučno i ludo kakvi su mu bili i romani.

 

IZVOR: http://www.buro247.hr/

Medij

Copyright © 2015. BH Magazin Developed by Senoworks Ent. All Rights Reserved.