TL PreporuciBanner 670x90 Animated 15.02

Purivatra: Želja mi je da dovedem Quentina Tarantina u Sarajevo

  • Objavljeno u kultura
Purivatra: Želja mi je da dovedem Quentina Tarantina u Sarajevo

Po čemu ćemo pamtiti ovogodišnju najprestižniju regionalnu smotru sedme umjetnosti, koje novosti nam donosi, koje zvijezde će prošetati crvenim tepihom ispred Narodnog pozorišta Sarajevo, u intervjuu za Faktor otkrio je njegov prvi čovjek Festivala, Mirsad Miro Purivatra.

Kakve su Vaše prognoze i očekivanja od ovogodišnjeg Festivala. Očekuju li nas noviteti na njegovom 24. izdanju?

- Ove godine u programu je 266 filmova iz 56 zemalja u 18 programa, sa 52 svjetske i 23 međunarodne premijere, čime smo nadmašili sva prethodna izdanja. Kao jedna od karakteristika ovogodišnjeg programa ističe se daljnje jačanje dokumentarne selekcije kao i novi projekti dokumentarnih i TV serija. Festival je živi proces koji se neminovno mijenja u skladu s stanjem na tržištu, ali i novim tehnologijama. Siguran sam da će ovo biti jedna od najjačih selekcija u posljednjih 15 godina.

Uspjeli ste ono što nikome nije pošlo za rukom. Pokazali ste da je kultura isplativa i u promotivnom i u ekonomskom smislu. Od SFF-a ste napravili svjetski prepoznatljiv brend. Koliko pozicija prvog čovjeka najznačajnije kulturne manifestacije koju naša zemlja ima nosi sa sobom odricanja, stresa i neprospavanih noći, obzirom da se od Vas mnogo očekuje, a mi, Bosanci I Hercegovci, ne praštamo neuspjeh? Koliko je teško držati nivo koji ste postigli? Jeste li ikada poželjeli dići ruke od svega?

- Festival je pokrenut sa vrlo jasnom vizijom i ciljevima. Tokom ove 23 godine radili smo predano, mnogo učili, pravili kvalitetne poslovne veze i moram priznati da nismo previše iznenađeni veličinom i uticajem Sarajevo Film Festivala. Pravac kojim smo zacrtali da će se Festival razvijati ostao je isti od početka djelovanja sve do danas. Jedina stvar koja na neki način izlazi izvan okvira očekivanog jeste vjerovanje da će s godinama i ostvarenim uspjehom biti lakše organizirati ovaj događaj. Mi smo se razvijali puno većom brzinom nego što su se razvijali tehnički uslovi za uspješnu realizaciju našeg posla. Nakon skoro četvrt vijeka postojanja, mi i dalje vodimo bitku sa infrastrukturnim problemima.

Ne bih bio iskren kad bih rekao da me mir i tišina ne privlače nakon svih ovih godina. U protekle tri godine smo pokrenuli proces restrukturiranja Festivala i čini mi se da idemo pravim putem. Sretan sam da je već sada veliki broj mladih ljudi preuzeo rukovodne funkcije u mnogim odjelima Festivala...

Osim sjajnog tima koji Vas okružuje, šta je još Festivalu dalo vjetar u leđa?

- Mi stalno radimo na unaprjeđenju koncepta Festivala, pratimo promjene u filmskoj industriji, ali i pokušavamo razumjeti i prepoznati potrebe naše publike. Publika nam daje vjetar u leđa sve ove godine. Također, uvijek smo preferirali kvalitet u odnosu na kvantitet i mislim da je to jedan od bitnih faktora koji je izgradio našu današnju publiku. Sretni smo što je čitava jedna generacija publike odrasla sa našim festivalom, što su djeca koja su gledala filmove na dječijem programu 2000. godine danas izrasla u publiku naših programa na Otvorenom kinu Raiffeisen ili Meeting pointu, te da su pojedini, nekadašnji volonteri Sarajevo Film Festivala, danas preuzeli i neke rukovodeće funkcije. Da bi festival trajao u okvirima u kojima smo ga razvili, potrebna je ogromna kreativna energija koju treba obnavljati i dopunjavati obogaćivanjem tima mladim ljudima.

Imate li tremu pred početak svakog novog izdanja Festivala, ili je to s godinama nestalo?

- Dani uoči otvaranja su uvijek najuzbudljiviji, svi su u očekivanju početka, kao sportaši pred veliku utrku ili nogometaši pred finalnu utakmicu. "Samo da počne" je osjećanje koje prevladava u timu. Ima treme, ali i veselja. Svaki trenutak do početka Festivala ispunjen je provjerama i pokušajima da se stvari urade još bolje iako pripreme traju svih dvanaest mjeseci. To nam je valjda u prirodi.

Prethodnih godina ugostili ste impresivan broj filmskih autora i gostiju iz cijelog svijeta. Je li bilo teško dovesti ta "velika" imena i ko je Vaša neispunjena želja kada govorimo o gostima? Možemo li i ove godine očekivati velika imena iz Hollywooda?

- Velikani sedme umjetnosti Asghar Farhadi, predsjednik žirija, Pawel Pawlikowski, reditelj čijim filmom otvaramo 24. SFF i Nuri Bilge Ceylan - u isto vrijeme zajedno u Sarajevu, je situacija koju bi svaki direktor festivala mogao samo da poželi. Mi smo pravili festival u kome je svaki naš gost tretiran kao uvaženi autor, odnosno zvijezda festivala. Divno je vidjeti da regionalni autori i glumci dobijaju svoje trenutke slave na red carpetu i da se kasnije, u neformalnoj atmosferi, druže sa gostima iz čitavog svijeta. Radujem se svim gostima jednako! Radujem se mladim učesnicima programa Talents Sarajevo, koji svojim talentom, kreativnim nabojem i mladalačkim optimizmom, svake godine stvaraju posebnu festivalsku atmosferu. Gogo Bogdan, Miki Manojlović, Jadranka Đokić su samo neke od naših velikih zvijezda koje očekujemo ove godine. Mislim da smo do sada doveli zaista impresivne goste, a ako bih izdvojio jedno ime koje je još uvijek na listi, to je Quentin Tarantino, kome bismo zeljeli posvetiti Tribute to program.

Festival je godinama trajao devet dana, a od prošle godine se to promijenilo. Jasno je da se za kulturu odvaja najmanje sredstava i nije teško zaključiti da je to razlog zbog kojeg ste smanjili broj festivalskih dana. No, koliko je SFF ove godine potpomognut novcem iz budžeta, a koliko novcem sponzora? Jeste li zadovoljni?

- Podrška institucija na svim nivoima je u posljednjih nekoliko godina pala na manje od 30 posto budžeta SFF-a, što je u usporedbi sa značajnim evropskim festivalima izuzetno nizak procenat. Sponzorski ugovori donose oko 40 posto naših prihoda i vrlo su stabilni. Oko 20 posto budžeta dolazi iz evropskih fondova, a ostatak od prihoda putem ulaznica. Ove godine se desio značajno pozitivan pomak u saradnji sa Gradom Sarajevo. Nakon gotovo pet godina potpuno ukinute podrške Festivalu, novi gradonačelnik Abdulah Skaka i Gradsko vijeće su vratili SFF u sistem finansiranja i procjena je da će sa tim grantom ukupni udjel finansiranja preko državnih institucija preći postotak od 31 posto. Festival ne traje dan manje iz finansijskih razloga, nego je to rezultat promjene u smislu boljeg povezivanja svih segmenata Festivala koji je na ovaj način omogućio da svi gosti budu u isto vrijeme u Sarajevu, kako bi bili produktivniji.  

Koliki je doprinos Festivala Sarajevu i državi, objektivno govoreći?

- Godinama smo svjesni da je ovo što radimo posao koji ima svoje opravdanje ne samo u kulturološkom, nego i u ekonomskom smislu. U onom dijelu posla koji mi pokrivamo, formiranje budžeta i realizacija festivala, uvijek smo znali koliko sredstava unosimo u projekat i koliko trošimo. Međutim, nepoznato nam je bilo kakav učinak SFF ima na šire krugove - u drugom redu, preko naših vanjskih dobavljača, ili u onom trećem redu – preko naših gostiju, koji u Sarajevu troše novac za vrijeme festivala, kupujući hranu, poklone, vozeći se taksijem, plaćajući smještaj itd. Upravo objavljena studija o ekonomskom, kulturnom i društvenom utjecaju SFF-a, koju je kao nezavisno istraživanje provela vodeća konsultanstka kuća na planu kreativnih industrija Olsberg SPI iz Velike Britanije, nije nas sasvim iznenadila. Rezultati su pokazali da je SFF posredno omogućio priliv od 51,6 miliona KM što predstavlja ekvivalent za 1.385 radnika zaposlenih na godinu dana, kako stoji u zaključku studije. Na svaku uloženu marku u Festival iz javnih sredstava (bosanskohercegovačke institucije na svim nivoima i EU fondovi) ostvaruje se povrat od 2,11 KM na ime poreskih prihoda.

Dio studije se bavi i komparativnom analizom SFF-a i nekoliko velikih evropskih festivala. Ti rezultati su takođe veoma pozitivni. Iako imamo relativno mali budžet u odnosu na npr. San Sebastian Film Festival, uticaj SFF-a na sredinu je, gledano u proporcijama, puno jači i značajniji.

I na kraju, koje biste filmove preporučili vjernoj publici Festivala da obavezno pogledaju?

Mislim da je ovogodišnji Cannes Film Festival donio izuzetno kvalitetan program, te ne čudi da su neki od tih filmova moji favoriti. Pored filma otvaranja ("Hladni rat") spomenuo bih filmove koji su oduševili publiku i kritiku na ovogodišnjem Cannes Film Festivalu: "Border" (Švedska), "Girl" (Belgija), "The Angel" (Argentina) i "Dogman" (Italija), "Drvo divlje kruške" (Turska), "Leto" (Rusija). Publika SFF-a ima priliku vidjeti ove filmove u okviru različitih festivalskih selekcija.

Marketing

 

  cinestarskola liderstvafotbhmbhmagazin